Krađa beba u Srbiji - kradjabeba.org - Vesti iz marta 2006. godine
POČETNA STRANA


KONTAKT

POSTOJEĆI KOMENTARI

Vaš komentar

VESTI:

2025
2024
2023
2022
2021
2020
2019
2018
2017
2016
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002

ZATAŠKANO:

2001
1998
1996
1972 Izvoz beba



LITERATURA

STATISTIKA

AKTI


Vesti / Mart 2006



NEDELJNI TELEGRAF, 29.3.2006. / izvor
NT istražuje: Da li bebi mafija hara Srbijom

Nikola Šegrt, otac nestale muške bebe, optužuje:

Otimaju nam decu i prodaju strancima

Upravo završeni izveštaj skupštinskog Anketnog odbora za nestale bebe, čije delove NT ekskluzivno objavljuje, konačno će rasvetliti višegodišnju misteriju: postoji li u našoj zemlji organizovana trgovina novorođenčadima

Kriminalni lanac počinje u porodilištu, ide preko matičara i završava na grobljima
Država nas pravi ludim umesto da sprovede istragu
Roditelji, pazite: Srpske bebe sve traženije na Zapadu!

Predsednik Narodne skupštine Srbije Predrag Marković najverovatnije će tokom ove nedelji staviti na dnevni red raspravu o nestanku 300 beba u našoj zemlji. Time bi, kako NT saznaje, konačno bio otvoren tabu o misterioznim dešavanjima u srpskim porodilištima proteklih decenija.

Da li će nakon toga izveštaj o nestalim novorođenčadima, na kome je radio Anketni odbor za nestale bebe, biti dostavljen i javnosti - odlučiće narodni poslanici.
- Mi predlažemo da članovi parlamenta, posle razmatranja izveštaja, zatraže od MUP-a i Ministarstva pravde da otvore istragu i utvrde da li u čitavoj toj stvari ima elemenata organizovanog kriminala - kaže predsednica ovog odbora Živodarka Dacin.

Ovaj tajanestveni izveštaj je direktna posledica rada 50 najupornijih članova Beogradske grupe roditelja nestale dece, koji su posle višegodišnjeg lutanja po državnim institucijama i posete Vladi Srbije, uspeli da izdejstvuju formiranje posebnog skupštinskog odbora i otvaranje političke istrage o kradenim bebama u Srbiji.

- Mi smo Vladi Srbije prvi put 2004. poručili da samo želimo istinu o tome gde su naše bebe. Mi ne tvrdimo da su naša deca živa, niti da su ukradena, već samo da su nestala na putu od porodilišta do groblja. Kada sam na sastanku u Vladi rekla da verujem da je reč o organizovanom kriminalu, poručeno nam je da mi, roditelji, tu tezu moramo da dokažemo - objašnjava Mirjana Novokmet, bankarska službenica i predvodnik Beogradske grupe roditelja.

Zavera ćutanja

Mirjana Novokmet je sa 19 godina rodila sinčića, za kog su joj rekli da je mrtav. Mirjana se seća da je njen suprug, pogođen tom vešću, brinuo više o mladoj i nesrćenoj majci, nego o mrtvom novorođenčetu. Tek 2002, kada je Beogradska grupa roditelja otvorila pitanje krađe beba u srpskim porodilištima, porodica Novokmet, koja, inače, danas ima dve kćerke, uključila se u potragu za svojom bebom:

- Nismo ovo uradili zato što osećamo krivicu ili zato što želimo da pronađemo kradljivca, već da bismo konačno saznali istinu i, ako je naša beba živa, kakva mu je sudbina. Međutim, čim smo počeli da se raspitujemo u beogradskom porodilištu u Višegradskoj, a zatim u opštini Stari grad i kod matičara, naišli smo na arogantan i sinhronizovan otpor. Otkrili smo da te, navodno mrtvo rođene bebe nemaju imena, ni prezimena, da na izvodu rođenih piše samo ime i prezime njihovih roditelja. Mi nismo, međutim, našli nijedan dokument o rođenju, ni o smrti, niti o zavođenju deteta u matičnim knjigama. Tek kada nam je Ministarstvo zdravlja otvorilo svoje arhive pronašli smo 2002. obdukcijski nalaz moje bebe. Tada smo podneli krivičnu prijavu protiv N.N. izvršioca zbog krivičnog dela oduzimanja maloletnog lica i promene porodičnog stanja - kaže Mirjana Novokmet.

Krivične prijave su podneli i drugi roditelji, ali reakcija nije bilo. Ni u porodilištima, jer su lekari ćutali, a ni u drugim državnim institucijama. Pokazalo se da je to za njenu porodicu, a i za druge članove Beogradske grupe roditelja bio pogrešan korak, jer su ta krivična dela zastarevajuća, pa su ih tužilaštvo, sud i policija odbacili. Roditelji tvrde i da ih niko iz ovih institucija nije posavetovao sa kojim krivičnim delom mogu da pokrenu policijsku i sudsku istragu o nestanku svojih beba.

- Opšte ćutanje državnih organa ličilo nam je na zaveru. A kako u krivičnom zakonu nema krivičnog dela ilegalne trgovine novorođenom decom, već samo postoji trgovina ljudima i decom, u pravosuđu i policiji su nam stalno govorili da oni nisu nadležni za naš slučaj - priznala nam je jedna majka, koja želi da ostane anonimna.

Organizovani lanac

- Ako u Srbiji deluje farmaceutska mafija, mafija u belim mantilima, onda je sigurno da postoji i bebi mafija, koja se na organizovan način bavi krađom i preprodajom tek rođenih beba. Taj organizovani lanac kreće od porodilišta preko matičara i ustanova za socijalni rad do groblja. U tim institucijama novorođenčad jednostavno nestaju, tako da često nema dokaza ni da su rođena, a ni da su umrla, niti da su bilo gde sahranjena - tvrdi Nikola Šegrt, jedan od članova Beogradske grupe roditelja.

On je magacioner u Veterinarskom zavodu. U porodilištu u Višegradskoj njegova žena Arta rodila je mušku bebu, za koju je Nikoli dežurni doktor rekao da je mrtva. Šegrt se i danas seća tog trenutka:
- Doktor mi nije dao da vidim moje dete, niti mi je dao da ga sahranim. Bio sam mlad, imao sam 21 godinu, a moja žena 19 i nisam znao kakva su naša prava kao roditelja. Tak petnaestak godina kasnije, kada sam počeo u tom istom porodilištu da tražim podatke o našoj bebi, naišao sam na strahovit otpor lekara, tako da sam počeo da sumnjam da nešto nije u redu - priznao nam je Nikola Šegrt.

Prema njegovom svedočenju, porodilište u Višegradskoj je dugo odbijalo da mu da bilo kakve dokaze o porođaju njegove žene Arte. A onda je dobio čak tri knjige porodilja, iz oktobra 1993. u kojima je pored imena supruge naišao i na ime izvesne Ljiljane Šegrt, koja se porodila kasnije, a zavedena je pre njegove žene Arte.

- Zaključio sam da čitav protokol porođaja falsifikovan, da su imali duple knjige i to prijavio Ministarstvu zdravlja, koje je otvorilo istragu. Tokom istrage, koju su vodile dve inspektorke Ministarstva zdravlja, jedan od lekara iz Višegradske je pred njima doslovce priznao: "Krali smo bebe i davali nerotkinjama na usvajanje. Ta deca su naši novi janičari!" Kada je 2004. čitav slučaj došao na Odbor za predstavke Narodne skupštine, taj doktor nije želeo da ponovi svoj iskaz, koji su ove dve inspektorke potvrdile - seća se Nikola Šegrt.

Svi Šegrtovi napori da kasnije pozove doktora iz Višegradske i inspektorke iz Ministarstva zdravlja da svedoče o krađama novorođenčadi ostali su bez uspeha, jer se ovi svedoci više nisu oglašavali.

Haos u zdravstvu

Kako tvrde članovi Beogradske grupe roditelja, u njihovim dosijeima postoje podaci o mnogim porodiljama, na primer onima koje su rađale još 1955, ali i o majci iz Vršca, kojoj je beba nestala 2003. Najviše neistraženih nestanaka novorođenčadi ima na jugu Srbije, gde je, kako je utvrđeno, haos u zdravstvenoj i opštinskoj administraciji najveći:

- Kada u porodilištima nismo dobili podatke o mrtvorođenim bebama, a posebno kada su nam rekli da su sahranjene, krenuli smo po pogrebnim preduzećima da listamo registar umrlih. Jedan naš kolega ima spisak od 186 beba rođenih u Beogradu, ali na njemu nema njegovog deteta. Onda sam ja doktoru koji me porađao postavila otvoreno pitanje da li je moja beba bačena na deponiju kao medicinski otpad. Dobila sam grozan odgovor: "I to je moguće!" - rekla nam je Mirjana Novokmet.

Naime, prema našim zakonima, bebe rođene mrtve ili sa teškim oštećenjima, koje umiru posle 72 sata, tretiraju se kao "lešni otpad", pakuju u crne plastične vreće i spaljuju. Međutim, i o takvom postupku zbrinjavanja leševa vodi se protokol i postoji dokumentacija. Niko od članova Beogradske grupe roditelja nikada nije video nijedan dokumenat kojim se dokazuje da su se njihove bebe vodile kao "lešni otpad".
Nikola Šegrt veruje u priče da su bebe prodavana za usvajanje, a da su neka novorođenčad korišćena za medicinske eksprimente i potom uništavana kao medicinski otpad.

Prodaja strancima

Prema rečima naših sagovornika, krađa novorođenčadi i preprodaja beba u Srbiji započela je još pedesetih godina, kada je to bio više običaj u nekim zaostalim sredinama nego organizovan posao. Tek krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, tvrde roditelji, krađa beba postala je organizovan posao.
Pokriće za to je bila komunistička ideja da porodice sa više dece, mogu da "daju" bebu familijama bez potomstva:

- Nama je ovu tezu potvrdio jedan matičar iz Pančeva, koji se seća vremena kada je u svoje matične knjige rođenih zavodio bebe, za koje nije imao potvrdu da ih je ta majka rodila. I danas je tako, jer sam ja video mnogo falsifikovanih dokumenata kod matičara - kaže Ivan Lisjak, jedan od članova Beogradske grupe roditelja, i dodaje:

- Bebi mafija postoji. Ja sam se u to uverio kada sam tražeći svoju bebu u bolnici, opštini, policiji i pravosuđu, uočio da su svi podaci, koje, inače, po zakonu državne institucije moraju trajno da čuvaju, odjednom nestali iz evidencije. Video sam matični broj moje bebe jednom i nikad više. Tako da sam doveden u situaciju da ne mogu uopšte da dokažem da je moja žena rodila dete - kaže Ivan Lisjak.

Po proceni 200 članova Beogradske grupe roditelja, samo u prestonici je nestalo 300 beba, dok je u čitavoj Srbiji nestalo oko 3.000 novorođenčadi. Bebe se u Srbiji još prodaju zbog produžetka porodične loze, ali i zbog trgovine organima.

- Naš poslednji adut da dokažemo da smo rodili bebe, koje su nestale, bila je medicinska arhiva, koja čuva kalupe, odnosno genetski materijal u vosku. Nama je, međutim, rečeno da genetski kalup nije sudski dokaz. Mi smo onda predložili da se na sud dovedu medicinski radnici i opštinski službenici, kao svedoci. Ali, država skriva činjenice o postojanju bebi mafije, jer bi to u ovom trenutku bila politička afera, koja može da uzdrma vlast - smatra Mirjana Novokmet.

Naši sagovornici tvrde da srpska policija nikada nije ozbiljno istraživala ovaj slučaj, pravdajući se da su svi ti nestanci, kao krivično delo, zastareli.
- U Srbiji deluje bebi mafija, koja strancima prodaje našu decu! Činjenica je i da je štite država i policija. Bojim se da će se i u budućnosti sve češće događati misteriozni nestanci beba, jer mafija pokušava da jača i širi svoj posao. Jer, u Srbiji odnedavno postoji praksa, ustanovljena mimo zakona, da se naše bebe daju na usvajanje u inostranstvo. Faktički, ta deca se prodaju, bez mogućnosti da mi kao država kontrolišemo njihov odgoj i uslove njihovog života. I takva praksa je povećala potražnju za našim bebama, ne samo u srpskoj dijaspori već širom sveta. Na Zapadu je, čak, određeno da porodice koje usvoje bebu, imaju poreske olakšice od 10 odsto. Takve olakšice će dobijati i homoseksualni bračni parovi, koji, takođe, podstiču tražnju za novorođenčadima. I ako bebi mafija jača u Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Engleskoj, zašto ne bi i u Srbiji - pita se Nikola Šegrt.

Živodarka Dacin, predsednik Anketnog odbora

Imamo dokaze za nestanak više od 200 beba

Anketni odbor srpskog parlamenta za nestale bebe formiran je u julu 2005. i svoj rad završio je u februaru ove godine, posle 27 sednica. Predsednik Anketnog odbora mr Živodarka Dacin, farmaceut iz Kikinde i poslanik SPS, otkriva da njihov izveštaj ima 16 strana i da sadrži precizne podatke o 200 nestalih beba u Srbiji:
- Nisam sigurna da je u Srbiji poslednjih decenija nestalo 3.000 novorođenčadi iz naših porodilišta, ali sam sigurna da je tih nestanaka bilo više od 200, koliko je nama prijavljeno. Naime, prema podacima jednog beogradskog suda, samo na njegovom području poslednjih godina bilo je oko 700 slučajeva prijava nestanka ili krađe tek rođene dece. Nisam sigurna ni da je reč o bebi mafiji, jer za to nismo imali dovoljno dokaza. Prostudirali smo čak 20 naših zakona, i kako u njima ne postoji odredba o krađi novorođenčadi, odlučili smo se da ovaj fenomen definišemo kao nestanak beba.

Anketni odbor je saslušao 24 roditelja na sednicama zatvorenih za javnost. A 38 službena lica, koji su dali svoje iskaze, priznala su da u mnogim slučajevima zakon o zaštiti beba nije poštovan. Na osnovu toga je zaključio da je u radu zdravstvenih i opštinskih institucija bilo dosta aljkavosti i nemarnosti. I da su policija, sudstvo i tužilaštvo, zbog nedorečenosti propisa, bili blokirani da istraže ove slučajeve nestanka dece.

- Odgovor na pitanje da li je reč o nemarnosti državnih službenika, koji nisu provodili zakone ili o nečijoj nameri da organizuje nestanak dece, treba da pokaže istraga. Predložili smo izmenu zakona i deblokadu policije, sudstva i tužilaštva. I formiranje posebne specijalne jedinice policije, od stručnjaka za krvne delikte, organizovani kriminal i trgovinu ljudima, koji treba da istraže sve ove slučajeve. Imali smo posebne razgovore sa Draganom Jočićem, ministrom policije i on je sve naše predloge prihvatio. Nadam se da ćemo u parlamentu imati politički koncenzus i da ćemo rešiti pitanje nestanka beba u Srbiji i time povratiti poverenje građana u državne organe - rekla nam je mr Živodarka Dacin, koja očekuje da će sednica Narodne skupštine Srbije o ovom pitanju biti održana narednih dana.



Marko Lopušina

< nazad



VEČERNJE NOVOSTI, 25.3.2006. / izvor
Specijalci traže bebe

BEOGRAD - Anketni odbor Skupštine Srbije formiran radi utvrđivanja istine o novorođenoj deci nestaloj iz porodilišta u više gradova Srbije, predložio je da ministar unutrašnjih poslova obrazuje specijalizovanu jedinicu koja bi istražila sve slučajeve vezane za sumnje roditelja da su im novorođena deca nestala iz porodilišta.

U predlogu mera koje je Odbor uputio Skupštini predviđeno je da tu specijalizovanu jedinicu čine stručnjaci koji se bave krvnim deliktima, organizovanim kriminalom i trgovinom ljudima, a koji bi odgovarali direktno ministru.

Anketni odbor je u svom izveštaju ocenio da se mora izvršiti "deblokada rada MUP-a, tužilaštva i sudova" i predložio da ministar u roku od tri meseca podnese informaciju Odboru za bezbednost o saznanjima do kojih MUP bude došao.

Predloženo je i da postupanje po svim prijavama roditelja o nestaloj deci vode specijalni tužilac i specijalni sud za borbu protiv organizovanog kriminala kao i da se hitno promene određeni zakoni da bi se otklonile odredbe o zastarelosti pojedinih slučajeva i omogućilo procesuiranje svih krivičnih prijava.

Zatraženo je i da se precizno definišu procedure u slučaju smrti novorođene dece u zdravstvenim ustanovama koje bi podrazumevale obaveznu identifikaciju od roditelja, stručnu identifikaciju, obdukciju i uzimanje uzoraka tkiva za DNK analize.

To bi obuhvatalo i precizno definisan postupak preuzimanja i sprovođenja tela preminulog novorođenčeta od zdravstvene ustanove do pogrebnog preduzeća.

Anketni odbor je predložio da Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu aktivira inspekcijsku službu koja bi redovno kontrolisala rad matičnih službi kao i donošenje Zakona o DNK registru.

Razlozi

Anketni odbor obrazovan je 23. maja prošle godine na inicijativu SPS, pošto se Skupštini obratilo više stotina roditelja iznoseći problem da ne mogu da pronađu podatke o deci koja su preminula u bolnicama, naročito u periodu između 1970. i 1990. godine.

Anketni odbor je konstatovao da su roditelji imali velikih poteškoća da dobiju medicinsku dokumentaciju iz porodilišta, da ne postoji podudarnost između kliničke dijagnoze u potvrdi o smrti i konačne dijagnoze nakon obdukcije, što prema mišljenju odbora, opravdava sumnje roditelja.

Odbor je zaključio da se roditeljima nije dozvoljavalo da preuzmu tela svoje mrtve dece, niti su mogli da dođu do podataka gde su ona sahranjena, jer se u većini slučajeva gubi svaki trag između zdravstvene ustanove i pogrebnog preduzeća.

Tanjug

< nazad



VEČERNJE NOVOSTI, 2.3.2006. / izvor
UBPOK juri bebi mafiju

Aferom trgovine bebama u Srbiji pozabaviće se Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala. Da se sve sumnje o ovoj zaveri stoleća provere i na ovaj način, predložili su Anketnom odboru Skupštine Srbije sami roditelji, koji smatraju da su im deca ukradena.

Posle 23 održane sednice, Anketni odbor radi utvrđivanja istine o novorođenoj deci, nestaloj iz porodilišta u više gradova u Srbiji, nedavno je sa sumnjičavim roditeljima definisan izveštaj sa zaključcima, koji je potom dostavljen predsedniku Narodne skupštine. Na jednoj od narednih redovnih sednica republičkog parlamenta taj izveštaj će biti predočen i narodnim poslanicima.

Kako je zvanično najavljeno, sadržaće informacije do kojih su došli članovi Anketnog odbora i predlog mera koje treba da se preduzmu. Pre svega u zakonodavnoj oblasti, da bi se saznala istina o deci za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta, ali i da se spreče takve pojave ubuduće. Biće predložena, kako saznajemo, izmena članova 116 i 117 Krivičnog zakona Srbije, po kojima krivična dela oduzimanja maloletnog lica i promena porodičnog stanja - ne zastarevaju.

Istovremeno, predložiće se niz mera kako bi se "uveo red" u mnogim institucijama, u kojima je do sada dolazilo do mnogih propusta. Upravo te "administrativne greške", kako ih je brzopleto okarakterisala policija, dale su povod mnogim roditeljima za osnovanu sumnju da se nešto desilo sa njihovim bebama.

Biće zatraženo da se ubuduće poštuju predviđeni propisi, počev od prijema porodilje u porodilište, načina saopštavanja vesti o eventualnoj smrti bebe, do pokazivanja tela roditeljima, obdukcije i sahrane. Insistiraće se i na strogom poštovanju zakona prilikom prijave rođenja i smrti beba matičnim službama.

Širom Srbije

Predsednica Anketnog odbora Živodarka Dacin kaže da u Srbiji najverovatnije ima oko 3.000 slučajeva, u kojima postoji sumnja da je bilo krađe novorođenčadi iz porodilišta, a da su neki slučajevi stari i po tri decenije.

- Materijali ukazuju da su se ovakve pojave dešavale po celoj Srbiji, ali da se najveći broj slučajeva nestalih beba vezuje za porodilišta u Beogradu - kaže Dacin.

- Ova naša muka ne sme da se ispolitizuje, jer smo mi građani ove zemlje - kaže Mirjana Novokmet iz Beograda, jedna od sumnjičavih majki. - Zato očekujem da će svi narodni poslanici, bez obzira iz koje su stranke, da glasaju za usvajanje izveštaja i predloga Anketnog odbora. A posle ukidanja zastarelosti krivičnih dela, sumnjičavi roditelji očekuju da se pokrenu istrage, u kojima će se pre svega rešiti misterija o "mrtvim" bebama kojim se gubi trag od porodilišta do groblja. Grupa roditelja iz Beograda je, sa jakim argumentima, pred Anketnim odborom već dokazala sve svoje tvrdnje.

Predočili su da su od JKP "Pogrebne usluge" zatražili odgovor da li su njihove navodno preminule bebe sahranjene? Usledili su frapantni odgovori, jer su svi redom dobili zvanično zavedena obaveštenja da "nema podataka" da su njihova deca ikada sahranjena!

Anketnom odboru su predočeni i slučajevi koji su traumirali majke i posle par decenija, otkako im je saopšteno da su im bebe umrle. Majke su dobijale poziv da "umrlu" decu upišu u prvi razred osnovne škole. U dva slučaja iz Pančeva, roditelji su posle 31 i 34 godine pozvani u Centar za socijalni rad da daju imena svojoj deci. Stare rane roditelja otvorili su i pozivi za vojsku ili za vakcinisanje "umrle" dece. Da bi potom nesrećna majka dobila uverenje da joj dete pre toga nije bilo vaksinisano, jer je - odseljeno iz grada!

Miša Ristović

< nazad

ENGLISH



DOLIJALI:

VESTI IZ SVETA




VAŽNO ZNATI:


IZMIŠLJOTINE ZVANE GEN I DNK


EUGENIKA



KUĆNI POROĐAJ



BAZA PODATAKA SLUCAJEVA:

1950-1969
1970-1979
1980-1989
1990-1999
2000-2009
2010-2019


DEČIJA BAZA PODATAKA:

TRAŽIM RODITELJE




vrh strane

kradjabeba.org