Vesti / Juli 2005 - www.kradjabeba.org
POČETNA STRANA

KONTAKT

VAŠ KOMENTAR

POSTOJEĆI KOMENTARI

VESTI:
Juli 06
Jun 06
Maj 06
April 06
Mart 06
Februar 06
Januar 06
Decembar 05
Novembar 05
Oktobar 05
Septembar 05
Avgust 05
Juli 05
Jun 05
Maj 05
April 05
Mart 05
Februar 05
Januar 05
Decembar 04
Novembar 04
Oktobar 04
Septembar 04
Juli 04
Jun 04
Maj 04
April 04
Mart 04
Februar 04
Januar 04
Decembar 03
Novembar 03
Avgust 03
Juli 03
Jun 03
Maj 03
April 03
Mart 03
Februar 03
Januar 03
Decembar 02
Novembar 02
Oktobar 02
Septembar 02
Avgust 02
Juli 02
Jun 02
Maj 02
Februar 02

Povelja o pravima pacijenata 02

Zataškano 01
Zataškano 00
Zataškano 98
Zataškano 96

Iza zatvorenih vrata 96

Izvoz beba 72

Svet 99-05

Vesti / Juli 2005



VEČERNJE NOVOSTI, 30.7.2005. / izvor
Reportaže u nastavcima 4 / 7 / prvi deo
Otete bebe

Rasprodaja tuđe tuge

Danica Dimitrijević (67), penzionisani ekonomista iz Beograda, nikada nije posumnjala da je 27. jula 1969. godine u 14.55 donela na svet zdravo muško dete i da je ono posle nekoliko dana ukradeno! I prodato. Nije prestala da ga traži.
- Trideset peta će godina kako se borim sa avetima, lopovima, kriminalcima, tragam za nestalim sinom i ne prihvatam laž da je umro, da ja nisam u pravu - kaže Danica. - Ako je umro, gde mu je onda grob? A da sam u pravu, imam sijaset dokaza.

Jednog dana, 1991. ispred Mašinskog fakulteta primetila je mladića koji je išao u susret. Nešto je progovorio dok je prolazio pored nje. Mladić je bio slika i prilika oca, Danicine velike ljubavi, koji je bio korpulentan, sa devijacijom u nosu pa je imao specifičan glas. Ovaj je bio - isti. Počela je da gubi svest i pala pred gomilom sveta.

Posle svega, počela je da sumnja na sve i svakoga. Veruje da je ušla u trag svom otetom detetu. I da ga je neko nekom - prodao.

Vukadinka i Slaviša Pešić, iz niškog Vrtišta, svog sina pronašli su u jednoj porodici u okolini grada, a prošle godine su zajedno sa njegovim "papirnatim roditeljima" organizovali i zajednički ispraćaj u vojsku. Vukadinka je, zvanično, svoje muško čedo izgubila pre dvadeset godina.

Porodila se 4. oktobra 1982. godine u Nišu, i beba je, kaže, zaplakala.
- Dali smu mi ga u ruke, držala sam ga malo i onda ga odnesoše - priča Vukadinka. - Više ga nisam videla. Ne donose mi ga ceo dan i noć, a ja, prvorotka, mislim da tako treba. Došla svekrva Vukosava i odmah posumnjala. Rekla je "dajte mi naše dete da vidim, da ga nosim kući. Zaplakao je, a ako je mrtvo, hoćemo da ga mi, po narodski, sahranimo".
Lekari i sestre su bežali od moje svekrve. Jedva su je smirili, ali joj nisu dali da vidi bebu.

Kada su ušli u trag svom "umrlom" detetu, Pešići su mu polako i sigurno, predočili istinu. U njihovu kuću prvi put ga je dovela ćerka, odnosno njegova sestra Marija, jer su se kretali u istom društvu.
- Ljudi koji su ga do sada uzgajali u početku su bili "tvrdi", ali su vremenom realno prihvatili ovu situaciju - kaže Slaviša Pešić. - Otvoreno sam im rekao da nema potrebe da brinu, da neće imati nikakvih problema i da mi ne želimo da im sina preotmemo, jer može da nastavi da živi sa njima. Mladić je, inače, od detinjstva znao da je usvojen.

Nesrećna majka Milijana Čumić (50), radnik SO Zvezdara, je celu istragu sama odradila, sakupila dokaze, obimnu dokumentaciju, i - pronašla svoje dete. Nedostaje jedino DNK analiza.

Nije sahranjeno

Više od svih razloga što Milijana Čumić do danas nije odustala je činjenica da je iz JKP "Pogrebne usluge" u Beogradu dobila potvrdu da nijedno bezimeno dete, s prezimenom Čumić, nije sahranjeno na Novom groblju u Beogradu.

Objašnjava da su njenu ćerku 21. decembra 1978. godine proglasili mrtvom i zamenili u porodilištu Gradske bolnice u Beogradu. Tada su se sa njom porodile još dve žene. Milijana je patila, a u septembru 2002. odlučuje da traži istinu u matičnim knjigama Opštine Zvezdara. Ubrzo je usledio šok, jer je dete, u kompletnoj porođajnoj dokumentaciji, bilo zavedeno pod četiri različita broja.

Milijana je u međuvremenu ušla u trag svoje kćerke, a u gorkom sećanju ostao je dan kada se prvi put srela s njom oči u oči.
- Htela sam samo da joj saopštim pravu istinu - istakla je Milijana. - Rekla mi je da zasad želi da ostane kako jeste. Zabranila mi je da joj se obraćam rečima "kćerko" i pripretila da će "povući neke radikalne poteze". Razumem je, ipak su je drugi odgajili i školovali.

Miša Ristović

Nastavak
< nazad



VEČERNJE NOVOSTI, 29.7.2005. / izvor
Reportaže u nastavcima 3 / 7 / prvi deo
Otete bebe

Ćerka bila sin!

Ukoliko bi nadležni hteli da reše bar jedan slučaj iz afere trgovine bebama, mogli bi to da urade veoma brzo na unikatnom slučaju kruševačke porodice Jović. Jer, sumnja da im je dete umrlo posle rođenja u Zdravstvenom centru u Kruševcu, diplomirane ekonomiste Milanku (47) i Miloja (54) dovela je do skandaloznog saznanja. DNK analiza krvi ali takozvanim "kalupima" "mrtve" bebe na Institutu za sudsku medicinu u Beogradu otkrila je da uzorci tkiva sa kruševačke patologije ne pripadaju detetu Milanke i Miloja Jovića, već potiču od više različitih osoba! Bili su šokirani ali to ih je ubedilo da je njihova ćerka, koja bi sada imala 22 godine, živa i prodata nekome. Podneli su krivičnu prijavu protiv N. N. osoba.

1981. godine u noći između subote i nedelje, 26. i 27. aprila uoči Uskrsa, Milanka u kruševačkom porodilištu rađa, kako su joj rekli, zdravu devojčicu, sa ocenom devet. Odmah je zaplakala. Dali su joj ime Marija. Dok je srećni otac Miloje uveliko ćašćavao sve po Kruševcu, Milanki u ponedeljak saopštavaju strašnu vest - beba je umrla. Uz već standardno, da su "mladi i da će imati još dece". Bebu nisu videli ni sahranili.

Prava zbrka tek je bila u bolničkim papirima. U delovodnom protokolu porodilišta, a kasnije i u matičnim knjigama rođenih i umrlih, napisano je da je Milanka rodila devojčicu. Međutim, u obdukcionom nalazu kruševačke patologije, koji je potpisao dr Tomislav Pavićević, napisano je da uradena autopsija - dečaka.

Da konfuzija bude još veća dežurni lekar u porodilištu Jovićima je izdao potvrdu o smrti novorođenčeta, bez upisanog pola deteta.
- Dobili smo "crno na belo" da na kruševačkoj patologiji nemaju dokaz da je naše dete mrtvo. Naložili su novu DNK analizu - ističe Miloje. Prvi rezultati im navodno nisu bili potpuni, pa su radili analizu na osnovu preostalih 13 uzoraka tkiva. I opet su dobijeni isti rezultati. Potvrđeno je da potiču od deteta čiji nismo biološki roditelji.

Jovići su se prethodno protivili novoj DNK analizi.
- Pa neće valjda u nedogled, kada su videli prve nalaze, da rade DNK testove sve dok, navodno, ne dokažu da mi je dete mrtvo? - pita se Milanka Jović. - Niko i ne pomišlja kako je nama, kada nam je potvrđeno da su na kalupu tkiva našeg deteta uzorci ko zna kojih beba i ljudi? Pomisao da mi je dete, ćerka ili sin, živo i da mu možda sada i treba naša pomoć, izluđuje me.

Kaže da je svih ovih godina, ipak, palila sveću na svake Zadušnice svom zvanično mrtvom detetu. Međutim, od pre par godina, kada je u Srbiji otvorena "bebi afera", to više ne čini. Uverena je da joj je dete živo.

Šokovi Milanka Jović

Gledao slike

Propusti ili...

Prof. dr Dušan J. Dunjić i doc. dr Oliver Stojković, iako to niko od njih nije tražio, "zaključili" su da pomenuti rezultat DNK ukazuje na propust pri uzimanju, obeležavanju, obradi, rukovanju, čuvanju i (ili) transportovanju naznačenih uzoraka.
O eventualnim sumnjama da može da bude i nešto drugo u pitanju, ni reči.

Spreman sam da sarađujem sa Anketnim odborom i da im predočim našu dokumentaciju kaže Miloje Jović. Ukoliko ovaj odbor naredi, naš slučaj, koji je veoma prost, može da se reši ekspresno. Kako sumnjamo da nam je dete zamenjeno u porodilištu, odnosno da nam je predato tuđe mrtvo novorođenče, lako se može pronaći desetak dece rođene 26. i 27. aprila 1981. i uraditi DNK analiza.

Jović napominje da su mu u SUP Kruševac predočili fotografije dece rođene tada u kruševačkom porodilištu. Međutim, kako su to već odrasle osobe, Jovići nisu uspeli da "tipuju" svoje dete koje nikada nisu ni videli. Policija i ovdašnje tužilaštvo bili su spremni da reše naš slučaj - kaže Miloje. Novembra prošle godine, međutim, Republičko javno tužilaštvo naredilo je da se sve istrage oko krađa beba, zbog zastarelosti krivičnih dela, obustave.

Miša Ristović

Nastavak
< nazad



BLIC, 28.7.2005. / izvor     B 92, 28.7.2005. / izvor
Živodarka Dacin, predsednik Anketnog odbora, za „Blic“
Tri hiljade porodica sumnja u krađu beba

Cilj Anketnog odbora koji je republički parlament formirao radi utvrđivanja istine o novorođenoj deci navodno nestaloj iz porodilišta u nekoliko gradova Srbije jeste da uređivanjem zakonodavstva pomogne roditeljima da tačno znaju od koga mogu da traže istinu, kaže za „Blic“ predsednica Anketnog odbora Živodarka Dacin.

Dacinova kaže da u Srbiji najverovatnije ima oko 3.000 slučajeva u kojima postoji sumnja da je bilo krađe novorođenčadi iz porodilišta. Neki slučajevi stari su i po tri decenije.

- Materijali ukazuju na to da su se ovakve pojave dešavale po celoj Srbiji, ali da se najveći broj slučajeva nestalih beba vezuje za porodilišta u Beogradu i majke sa rizicnim trudnoćama - kaže Dacin.

Ona objašnjava da će posle proučavanja svih slučajeva i domaćeg zakonodavstva Odbor utvrditi da li je potrebna izmena zakona i predložiti da se krađa beba kao novo krivično delo uvrsti u Krivični i Porodični zakon, kao i da se obriše limit po kome nakon 10 godina takvi slučajevi zastarevaju.

- Odbor je dobio kompletan materijal od roditelja za oko 100 slučajeva. Tome sam dodala kompletan materijal jednog slučaja koji su potpisala 104 roditelja koji su doživeli, kako tvrde, istu ili sličnu sudbinu, a koji mi je dostavljen ranije - kaže Dacin.

Predsednica Anketnog odbora najavljuje da će se do septembra članovi Odbora upoznati sa celokupnim materijalom, kao i da će istovremeno proučiti brojne zakone i pravilnike vezane za ovu tematiku. Zatim će uslediti sednice Odbora kojima će prisustvovati predstavnici roditelja koje muči problem nestanka novorođenčadi i saradnja sa predstavnicima Ministarstva zdravlja, republičke inspekcije, MUP-a, Ministarstva pravde i relevantnim stručnjacima.

Odbor je od Ministarstva za rad i socijalna pitanja zatražio postojeću evidenciju svih centara za socijalni rad o usvajanju dece.

- Možda se pokaže da je do greške došlo na terenu. Ukoliko se pokaže da je postojeća legislativa nepotpuna, upravo Narodna skupština Republike Srbije kao zakonodavno telo najviše može da pomogne da se zakoni izmene - kaže Dacin, ističući da roditelji ne mogu od Odbora da očekuju bilo kakvu presudu ili utvrđivanje istine.

Parlament će novim zakonom omogućiti roditeljima, koji tvrde da su pronašli decu, da izvrše analizu DNK i provere koliko su njihove sumnje osnovane.
- Ako postoji makar jedan slučaj krađe bebe, to predstavlja veliki problem. Ako Odbor uspe da pomogne makar jednoj porodici da reši problem, ma kakva da je istina, učinićemo veliku stvar - zaključila je Dacin.

Anketni odbor će na ovim slučajevima raditi koliko god to bude potrebno.

Blic: Ivana Cvetković

< nazad



VEČERNJE NOVOSTI, 28.7.2005. / izvor
Reportaže u nastavcima 2 / 7 / prvi deo
Otete bebe

Ni beba ni grobova

Da li su krive grube administrativne greške u porodilištima i matičnim službama opština, fantazije majki i paranoja porodica koje su ostale bez dece, ili je u Srbiji bezdušna trgovina bebama, trebalo bi da istraži novoformirani Anketni odbor republičke skupštine.

Odboru je već dostavljena kompletna dokumentacija za stotinu slučajeva sumnji da su bebe pravim roditeljima ukradene u porodilištima, a zatim prodate drugim porodicama. U tim silnim papirima nalazi se i dokumentacija koja je više neko šokantna. Pre svega "crno na belo" dokazi Gorana Filipovića, Mirjane Novokmet i Nikole Šegrta iz Beograda, da njihove "umrle" bebe nikada nisu sahranjene.

Kako su i zvanično dobili potvrde da ni jedno njihovo novorođenče nema grob, ovi roditelji pitaju ko će sada i čime da ih ubedi da su im deca doista umrla, kako su im tvrdili u porodilištu.
- Decu nikada nismo videli, nismo ih identifikovali i nismo sahranili, jer nam nisu dozvolili a bili su u obavezi po Zakonu o sahranjivanju - kaže Goran Filipović. - Da bi potkrepili svoje tvrdnje o nestaloj deci i dokazali da smo u pravu, istragu smo okrenuli suprotnim pravcem. Kako zakon o grobljima i sahranjivanju propisuje da se preminula novorođenčad sahranjuje isključivo na gradskim grobljima koji pripadaju JKP "Pogrebne usluge", prvo smo se njima obratili.

Pojedinačno su zatražili odgovor da li su njihove navodno preminule bebe sahranjene? Usledili su frapantni odgovori. Svi redom su od JKP "Pogrebne usluge" dobili zvanično zavedena obaveštenja da "nema podataka" da su njihove bebe sahranjene! Po tome, tela beba, pod uslovom da su zaista preminule, nestajala su na putu od porodilišta do groblja!

Istinu su tražili po bolnicama, ali one im nisu dozvolile uvid u medicinsku dokumentaciju. Sumnjičavi nesrećnici predočavaju i da je republička zdravstvena inspekcija proveravajući njihove naloge, napravila ogromne propuste i nestručno odradila zapisnike.

Sopstvenim proverama u bolničkim arhivama, kažu zatekli su duple knjige istog protokola za istu godinu, prazna mesta u protokolu porodilja, duple strane o istom porođaju, greške u godinama zavođenja... U arhivama je nedostajala dokumentacija, koja je po Zakonu o arhiviranju trajna. Od Republičke zdravstvene inspekcije tražili su da prisustvuju inspekcijskom nadzoru.
- Kako nam je Ministarstvo zdravlja to odobrilo, počeli smo da pribavljamo sebi i postupajućim tužiocima fotokopije bolničke dokumentacije - objašnjava Goran Filipović. - Tu su nam velike nevolje pravile pravne službe bolničkih ustanova.

Uz sve, zajedno su ustanovili duplirane listove, neslaganje broja beba i broja porodilja - uvek je nedostajalo neko novorođenče. Roditelji su Ministarstvu zdravlja zamerili nedovoljnu hrabrost da krene u obračun sa ljudima koji su "svesno zloupotrebili svoje radno mesto". Kako kažu, samo falsifikati u zapisnicima bili su dovoljni da bar neko krivično odgovara - kaže Filipović.

- Celu godinu insistiramo da dobijemo uzorak kalupa kako bismo pomoću DNK analize utvrdili da li se naša deca zaista nalaze u njima. Hoćemo da se DNK analize rade u nekoj od zemalja EU. Sumnjamo u institucije koje kod nas rade DNK analize. Uspeli smo da izdejstvujemo saglasnost bolnica da dobijemo uzorak kalupa ukoliko Ministarstvo zdravlja da pismeni nalog ili naredbu.
Međutim, kako tvrde roditelji, niko iz Ministarstva zdravlja nema hrabrosti da to naredi.

- Šta je tome uzrok - pitaju roditelji? - Strah od mafije, istine ili čuvanje radnog mesta?

Miša Ristović

Nastavak
< nazad



VEČERNJE NOVOSTI, 27.7.2005.
Reportaže u nastavcima 1 / 7
Otete bebe

Stotine nesrećnih roditelja godinama traga za decom ukradenom u porodilištima
Iščupani iz srca

Republičko javno tužilaštvo najpre naložilo, a zatim obustavilo, sve istrage o trgovini bebama. Ojađeni roditelji, koje su slagali da su im deca umrla na rođenju, godinama bezuspešno obijali pragove bolnica, matičnih službi u opštinama, policije i sudova

Crv sumnje izjedao ih je godinama i decenijama. A onda je više od tri hiljade nesrećnih porodica iz cele Srbije, koji sumnjaju da im deca nisu umrla u porodilištima, već da su oteta, odlučilo da konačno dođe do istine. Ma kakva ona bila.

A kada nesrećnik krene u veliku bitku za pravdu, obrati se državi ili - Bogu. Sumnjičavi roditelji, pre tri godine, kada su shvatili da postoji na hiljade zajedničkih sudbina, obratili su se državi i zemaljskoj pravdi. Međutim, veoma brzo su se uverili da ona nije spremna da krene u veliku potragu za njihovim navodno umrlim bebama, niti da ima sluha za njihovu agoniju.

Istovremeno, u zemlji u kojoj je do sada bilo sve moguće, roditelji su se upleli i u mrežu birokratije i više od godinu dana bezuspešno obijali pragove bolnica, matičnih službi u opštinama, policije i sudova.

Dočekivani su na nož, proglašavani ludacima, optuživani da mnogo gledaju latinoameričke serije.

Roditelji ipak nisu odustajali. Svesni da materinstvo ne može i ne sme nikada da zastari, svoje muke su stavili na papir i podneli silne krivične prijave protiv odgovornih u porodilištima i matičnim službama. Sudovi su tada reagovali "žestoko". Sve prijave su ekspresno odbačene, sa obrazloženjem da su krivična dela zastarela.

Malo nade

Sumnjičavih roditelja bilo je sve više iz dana u dan. U proleće 2003. godine dolazi do obrta. Vlada pokojnog premijera Zorana Đinđića naložila je da se aferom trgovine bebama pozabavi sudstvo. Ubrzo je Republičko javno tužilaštvo rešilo da otvori zvaničnu istragu, mimo roka zastarelosti za krivična dela.

Na sastanku u Beogradu, 28. maja 2003. godine, kome su prisustvovali rukovodilac krivičnog odeljenja Vladimir Vukčević, zamenik republičkog javnog tužioca, opštinski javni tužioci iz Niša, Kruševca, Prokuplja i Rače, kao i Okružni javni tužilac iz Kragujevca i opštinski tužilac beogradskog Drugog opštinskog suda, predočeno je "da je tokom 2002. godine podnet veći broj prijava za krivična dela oduzimanja maloletnih lica i promena porodičnog stanja". Naloženo je da javni tužioci u svim predmetima mora da "stave predlog za preduzimanje određenih istražnih radnji protiv N.N. lica, uz dostavu celokupne pribavljene dokumentacije, s tim da istrazi prisustvuju zamenici OJT koji obrađuju predmet".

Javni tužioci su zaključili da je, zbog sveobuhvatnog razjašnjavanja konkretnih slučajeva, jer postoji izražena sumnja roditelja da im deca nisu umrla, već da su živa i prodata drugim porodicama, neophodno da se zahteva da MUP ispita nepravilnosti oko upisa matičnih brojeva. Trebalo je da se pregledaju matične knjige, a predložena je i DNK analiza.

Kako je preporučeno, ukoliko postoje takozvani "kalupi", roditeljima će biti predočeno da na osnovu njih takođe može da se uradi DNK analiza. Istovremeno, kako je zaključilo RJT, svaki podnosilac krivične prijave biće detaljno saslušan. Biće im predočena sva dokumentacija, a tražiće se njihovo izjašnjavanje u čemu su nepravilnosti u postupku prijema, porođaja, nastupanja smrtnog ishoda i kasnijih službenih beleški.

Od roditelja će se tražiti u koje lekare i babice sumnjaju da su učesnici krađe, kao i da li im je eventualno poznato gde je dete za koje tvrde da je živo i oteto. Zdravstvena inspekcija treba da utvrdi da li je poštovana uobičajena procedura u tim slučajevima, a ako nije koje su nepravilnosti i u kom obimu. Roditelji, podnosioci krivičnih prijava, biće upozoreni na posledice davanja lažnih iskaza i prijavljivanje lažnog svedočenja.

- Međutim, kada su proces preuzele istražne sudije sve je stalo - kaže Nikola Šegrt iz Beograda, jedan od nesrećnih očeva. - A onda su nadležni iz tih ustanova po raznoraznim medijima počeli da iznose priče kako je afera o otmici i preprodaji beba plod nečije mašte, inspirisan španskim serijama.

Novi šamar

Veoma brzo udaren je šamar roditeljima koji tragaju za svojom decom. Početkom novembra prošle godine, Republički javni tužilac Slobodan Janković ukazom ukida akt svog prethodnika o pokretanju istrage povodom otetih beba. Opštinskim javnim tužilaštvima u Beogradu i po Srbiji poslato je uputstvo da nalože prekidanje svih već započetih istraga zbog zastarelosti krivičnih dela oduzimanja malolenog lica i promena porodičnog stanja. Kako je napisano, "zauzet je stav da se radi o krivičnim delima stanja, a ne trajnim krivičnim delima, pa ne mogu da se primene zakonski paragrafi o prekidu roka relativne zastarelosti krivičnog gonjenja i primeni računanja apsolutnog roka zastarelosti".

Hoćemo dokaze

Odbor za podneske i predstavke Skupštine Srbije dobio je dopis sa hrpom dokaza.

- Nikada nismo videli i identifikovali leš, niti smo mogli da dobijemo da ga sahranimo, imamo potvrde da nam deca nisu na groblju sahranjena, ne daju nam da radimo DNK iako poseduju kalupe za našu decu - napisali su roditelji. - Jednako smo loše primani, u porodilištima gde su nam se deca rađala, u opštinama gde su nam decu zavodili... Molimo Vas, ovo nije paranoičnost nas roditelja, ovo je činjenica sa kojom se nećemo nikada pomiriti, sve dok nam sopstvena država i njene institucije ne daju jasne dokazešta se zaista desilo sa našom decom.

Iz opštinskih tužilaštava roditeljima su počele da stižu odbijenice, dokumenti kojima ih tužioci obaveštavaju da su odbačene njihove krivične prijave protiv nepoznatih babica, ginekologa i administrativaca po matičnim uredima. Uz obaveznu rečenicu na kraju da se "obaveštenje o odluci tužilaštva dostavlja radi znanja(!?)"

Sumnjičave roditelje ni to nije pokolebalo, nastavili su da tvrdokorno udaraju glavom u neprobojne zidove države.
- Naše bebe su nestale pre više decenija iz mnogih beogradskih porodilišta - predočila je Mirjana Novokmet iz Beograda. - Nakon porođaja nam je rečeno da su umrle, ali nije nam dozvoljeno da ih vidimo, niti da ih sahranimo, što je naše zakonsko pravo. Takođe, u bolnicama nema nikakvih pisanih tragova gde su naša deca. Najgore od svega, po članovima 116 i 117 Krivičnog zakona Srbije krivično delo oduzimanja maloletnog lica i promena porodičnog stanja veoma brzo zastareva. Zato su se roditelji samoorganizovali i krenuli da kucaju na sva moguća vrata.

Početkom ove godine roditelji su presavili tabak i obratili se Odboru za podneske i predstavke Skupštine Srbije. Kada se uvidelo kakvim argumentima raspolažu roditelji, odbor je maja meseca odlučio da se formira Anketni odbor, koji bi trebalo da utvrdi činjenice i odgovori na pitanje šta je bilo sa decom oko 3.000 ojađenih majki.

Miša Ristović

Anketni odbor Skupštine Srbije proverava dokumentaciju porodilišta
Od rođenja do nestanka

BEOGRAD - Novoformirani Anketni odbor u Skupštini Srbije tražiće od porodilišta za svako detemedicinsku dokumentaciju od porođaja do izlaska porodilje iz bolnice. Od Ministarstva zdravlja Srbije Anketni odbor očekuje protokole o postupcima zavođenja novorođenčadi - živih i umrlih - da bi se ustanoviloda li je u radu bolnica, koje optužuju roditelji, zaista bilo propusta.

Sve ovo trebalo bi da bude prvi trag u pokušaju da se razreši višegodišnja dilema više stotina roditelja iz čitave Srbije, koji godinama pokušavaju da dokažu da su njihova deca, za koje im je u porodilištima rečeno da su umrla - živa.

- Skupštini je do sada dostavljeno više stotina prijava roditelja koji sumnjaju da su im deca odmah po rođenju lažno proglašena mrtvima - kaže Leila Ruždić Trifunović, zamenik predsednika Anketnog odbora. - Neki od tih slučajeva stariji su od 20 godina, a neki su skorašnjeg datuma. Pažljivo ćemo pregledati svaki od ovih dokumenata, proveriti zapisnike u bolničkim arhivama, a u slučajevima gde bude bilo potrebno i lično ćemo izaći na teren. Mi ne možemo da vodimo istragu, ali možemo da ispitujemo činjenice, donosimo zaključke da li se nešto desilo ili nije i o svemu obavestimo nadležne.

Anketni odbor od šest članovameđu kojima su pravnik, sociolog, pedagog, doktor medicinskih nauka, krenuće od toga da li se u Srbiji vodi evidencija usvojene dece. Od Zavoda za statistiku i Ministarstva za socijalna pitanja već su zatraženi izveštaji o tome. DNK analiza, koja bi laički posmatrano, u pojedinačnim slučajevima mogla da stavi tačku na aferu oko otmica novorođenčadi, prema rečima Leile Ruždić Trifunović je vrlo delikatna i može da se radi samo po nalogu suda. U suprotnom bi mogla da "napravi haos u životima ove dece".

B.L.

Nastavak
< nazad



KURIR, 21.7.2005. / izvor
Anketni odbor za istinu o nestalim bebama

BEOGRAD (Tanjug) - Skupština Srbije formirala je juče anketni odbor za utvrđivanje istine o novorođenoj deci nestaloj iz porodilišta u više gradova u Srbiji. Za predsednika odbora izabrana je poslanica Socijalisticke partije Srbije Živodarka Dacin, a za zamenika poslanica Demokratske stranke Lejla Ruždić.

Dogovoreno je da prva radna sednica bude održana krajem avgusta ili početkom septembra, do kada će anketni odbor prikupiti što više dokumentacije od nadležnih tela i od roditelja koji smatraju da su im deca proglašena mrtvorođenom, a da su u stvari oduzeta.

< nazad



POLITIKA, 21.7.2005.
Konstituisan odbor za nestale bebe
Vreme za istinu

Biće obrađena dokumentacija o skoro tri hiljada slučajeva u kojima se sumnja na krađe dece iz porodilišta

Anketni odbor koji je republički paarlament formirao radi utvrđivanja istine o novorođenoj deci nestaloj iz porodilišta u nekoliko gradova Srbije juče je, konačno, konstituisan izborom predsednika Živodarke Dacin (SPS) i zamenika predsednika Leile Ruždić - Trifunović (DC). Odbor će obraditi dokumentaciju o skoro tri hiljada slučajeva u kojima postoji sumnja da je bilo kradje dece iz porodilišta, pa je odlučeno da se prvo pripremi materijal, zatim zatraži od resornog ministarstva podatak postoji li evidencija o usvojenju dece, a da se onda, krajem leta, prione na posao. Rezultati bi trebalo da budu poznati 20. oktobra, ali je moguće, zbog delikatnosti teme, da se taj rok produži.

Da podsetimo, odluku o formiranju anketnog odbora Narodna ckupština Srbije je donela u maju, na predlog poslanika SPS-a, uz podršku svih poslaničkih grupa, s obzirom na to da su se roditelji koji sumnjaju da su im bebe ukradene obraćali svima i da su svi, bar pomalo, bili upoznati sa ovim problemom.

Živodarka Dacin je podsetila da anketni odbor nije ni izvršna, ni sudska vlast, te da jedino može da utvrdi činjenično stanje, a ostalo je posao nadležnih državnih organa. Prema njenim rečima, ima slučajeva starih decenijama. Imamo, dodala je, i problem roditelja koji ne mogu da se pomire s tim da je došlo do nesreće u porodilištu i da je njihova beba preminula, ali "njihovo je pravo da sumnjaju, na nama je da utvrdimo činjenice". Dacin je kazala da je imala priliku, kao predsednik Odbora za zdravlje u prethodnom sazivu, da razgovara s mnogo roditelja i pregleda mnogo papira, te da se uveri da nekih nelogičnosti ima.

Krađa beba ne zastareva

Svi članovi odbora ukazali su na potrebu da se izmeni zakonska regulativa. Tako će, kažu, predložiti izmene Krivičnog i Porodičnog zakona. Tražiće se, između ostalog, da dela koje oni tretiraju, dakle krađe beba, ne podleže zastarevanju. Prema sadašnjim odredbama, deca mogu tokom celog života da traže roditelje, ali biološki roditelji obično u roku od godinu dana, a najkasnije do navršene desete godine života deteta da ga traže.

Prema rečima dr Miroslava Nedeljkovića (SRS), odbor će morati da obradi pojedinačne slučajeve, a članovi odbora bi morali da prođu edukaciju o proceduri u porodilištima, posebno da prouče kako se vodi evidencija smrti novorođenčadi. "Ako pomognemo da se dokaže jedan slučaj krađe deteta, onda će nadležni organi morati da pokrenu postupak", kaže on. Nedeljković je predlagao da se uputi javni poziv svima koji sumnjaju da su im deca nestala u porodilištu da se obrate odboru, ali je mišljenje većine članova odbora da za to nema potrebe. "Roditelji", kazala je Živodarka Dacin, ne očekuju od nas da dođu i da se ispričaju, jer smo bezbroj puta čuli njihovu tužnu priču, već očekuju da utvrdimo zašto nisu mogli da dođu do istine".

Snežana Stojanović - Plavšić (G17 plus) upozorila je da treba raditi pažljivo i da se mora voditi računa o pravima svih, i onih koji sumnjaju, ali i usvojitelja dece. Slobodan Živkucin (SDPO) kazao je da ne bi voleo da odbor bude kao sveta vodica - "niti koristi, niti šteti". "Ovde je reč", dodao je, "o monstruoznom delu, pa tražim da damo predlog mera za postupanje, ali i da pozivamo tužioce, kojima je u opisu posla da se time bave. Očito je", rekao je Živkucin, "da u ovoj priči postoji višedecenijska zavera ćutanja i ne bih voleo da na kraju konstatujemo da su roditelji bili u pravu i posle toga ništa".

Pred odborom će morati da se pojave svi koje nadležni ministri budu pozvali. U radu će pomagati i stručne službe, a članovi će putovati u mesta u kojima su prijavljeni slučajevi krađe beba.

M. Čekerevac

< nazad



VEČERNJE NOVOSTI, 21.7.2005. / izvor
Da li je bilo krađe beba?

BEOGRAD - Predstoji još jedan pokušaj da se stavi tačka na priču koja godinama potresa Srbiju: Anketni odbor pri republičkoj Skupštini dobio je zadatak da do 20. oktobra utvrdi istinu o tvrdnjama roditelja da su im deca nestala iz porodilišta. Za predsednika Odbora juče je izabrana Živodarka Dacin (SPS), zamenik je Leila Ruždić Trifunović (DS), a prva radna sednica očekuje se krajem avgusta ili početkom septembra.

U parlamentu već postoji dokumentacija za stotinak slučajeva u kojima roditelji upiru prstom u porodilišta, sumnjaju u smrt svoje dece pri rođenju, tvrde da su njihovi potomci živi i da su u drugim porodicama. Čulo se da ima bar oko 3.000 ovakvih priča. Članovi Odbora, formiranog na predlog SPS, letnju pauzu će koristiti za proučavanje pristiglih "papira", da bi se onda saslušala priča roditelja, ali i nadležnih ministarstava, tužilaštva, policije... Već je načinjen prvi korak: od resornog ministarstva zatražen je odgovor - da li se u Srbiji vodi evidencija usvojene dece. Zato što zadire u privatan život, Snežana Stojanović Plavšić (G17 plus) od kolega je zatražila maksimalni oprez, posebno kada je reč o usvojenoj deci i članovima njihovih porodica.

Pred Odborom će već početkom jeseni na pitanja odgovarati svi koji dobiju poziv, i to javno. Dogovor je da, ukoliko zahtevaju roditelji, pojedini sastanci budu bez prisustva novinara. Na sledećoj sednici znaće se kako će konkretno da izgleda traganje za istinom, jer je malo vremena za ispitivanje svakog pojedinačnog slučaja.

Prepreke

Predstavnici svih stranaka u Odboru juče su poručili da će preko svojih poslaničkih klubova učiniti sve da se uklone postojeće zakonske prepreke na koje nailaze roditelji. Najpre, to je odredba Porodičnog zakona, koja ne ograničava decu da tragaju za roditeljima, ali zato propisuje da roditelji mogu da traže svoje dete najduže do njegovog desetog rođendana. Prepreka je i odredba po kojoj zastareva krivično delo krađe deteta.

- Ako uspemo da dokažemo da je samo jedna beba ukradena, uspećemo da pokrenemo državne organe i svu dokumentaciju onda možemo njima da dostavimo - kazao je dr Miroslav Nedeljković (SRS). - Predlažem i da uputimo javni poziv svim roditeljima da dostave dokumentaciju, kako bismo ih doveli u ravnopravan položaj sa onima koji su to već učinili. Bilo bi dobro i da članovi Odbora prođu kratku edukaciju o tome šta se evidentira pri rođenju, a posebno u slučaju smrti deteta.

Ukoliko bude potrebno, Odbor će zatražiti i pomoć stručnjaka iz oblasti prava i medicine, a za istinom neće tragati samo na sednicama u zgradi Skupštine, već će obilaziti i grdove u čijim porodilištima se, po tvrdnji roditelja, događalo nešto čudno.

V.N.

< nazad



GLAS JAVNOSTI, 21.7.2005. / izvor
Odbor za istinu o bebama

BEOGRAD - Skupština Srbije formirala je juče anketni odbor za utvrđivanje istine o novorođenoj deci nestaloj iz porodilišta u više gradova u Srbiji, na čijem čelu će biti Živodarka Dacin, poslanik SPS-a.
Prema njenim rečima Anketni odbor nema ni sudsku ni izvršnu vlast, ali može da pomogne zainteresovanim roditeljima da im se "otvore sva potrebna vrata", jer ima roditelja koji za svojom decom tragaju i po 20 godina.
Ona je dodala i da u skupštinskom sazivu postoji raspoloženje da se promeni odredba krivičnog zakona, prema kojoj je sada pravo na saznanje o biološkim roditeljima bilo podložno zastarevanju. Prema nekim slobodnim procenama sumnja se da je reč o oko 3.000 sumnjivih ili nerazjašnjenih slučajeva u vezi nestanka beba.

M. D

< nazad



SLOBODNA EVROPA, 20.7.2005.
Počela skupštinska istraga o krađi beba

Oko 3.000 roditelja u Srbiji sumnja da su im bebe ukradene u porodilištima i nakon toga prodate drugim porodicama. Velika afera, koja je počela prošle godine, dospela je do Skupštine Srbije, gde je počeo sa radom Anketni odbor koji će istražiti sve sumnjive slučajeve.

Kradja beba u Srbiji, plakatSrpskom parlamentu dostavljena je kompletna dokumentacija za stotinu slučajeva za koje se sumnja da su bebe pravim roditljima ukradene u porodilištima, a zatim prodate drugim porodicama. U najvećem broju slučajeva roditelji sumnjaju da im novorođenče nije preminulo u porodilištu, kao što im je zvanično rečeno u tim ustanovama. Živodarka Dracin, predsednica novoformiranog Ankentnog odbora, koji bi trebao da ispita sumnjive slučajeve, rekla je na prvoj sednici tog tela da prikupljena dokumentacija pokazuje da sumnju najčešce izražavaju žene koje su se zbog problematične trudnoće porađale u beogradskim porodilištima, kao i u još dva grada u Srbiji:

“Želimo da učinimo sve da omogućimo roditeljima da dođu do istine, a da tragedija bude još veća, naši sada aktuelno važeći zakoni limitiraju i onemogućavaju roditelje da dođu do te istine.”

Dosadašnja iskustva, po rečima Dacin, pokazuju da su ministarstva pravde i unutrašnjih poslova i nadležna tužilaštva nezainteresovana i zakonom sprečena da pokrenu istragu. Da bi se došlo do istine, potrebne su izmene porodičnog i posebno Krivičnog zakona, po kom slučajevi krađa beba zastarevaju posle deset godina, pogotovo što mnoge majke tvrde da su im deca ukradena na porođajima pre 20 ili 30 godina. Kako u praksi izgledaju problemi sa neadekvatnim zakonom, objasnio je član Odbora, doktor Miroslav Nedeljković:

“Sa ovim porodičnim zakonom i odredbama možemo doći u situaciju da se 100 posto medicinskim metodama utvrdi da detetova majka nije ova nego druga žena, a ne može da se upiše u knjigu. I ovo dete se ne protivi tome.”

Neki roditelji sumnjaju da će čak i formiranje Anketnog odbora dovesti do pravde i rešenje problema. Njegoš Ilić iz Kragujevca jedan je od roditelja koji tragaju za nestalim detetom:

“Mogu da kažem da je ovo još jedna ujdurma i prikrivanje sadašnjeg rečima i da su oni želeli formiranjem odbora da prikriju svu nestalu i otetu decu. Državni organi, pravosuđe i tužilaštvo ništa nisu uradili, samo se u Kragujevcu vodi jedan slučaj protiv lekara koji su optuženi za nesavestan rad u službi. U Kragujevcu ima podnetih 86 krivičnih prijava, a samo je predmet u slučaju moje supruge Radmile Ilić dospeo do krivice kod sudije. Znači, cilj države nije da se razotkrije, nego da se sakrije.”

Slobodan Živkucin, clan Odbora, smatra da, kad je u pitanju problem krađa beba u Srbiji, decenijama postoji opšta društvena zavera ćutanja:

“Ima li igde slučaj da je to pokrenuto ili je to isterano na čistac? Nema. Znači da su decu krali uticajni ljudi, da su decu kupovali ili usvajali takođe uticajni ljudi i da su oni ljudi kojima je to činjeno, taj zločin, bili tretirani kao sulude osobe, neurotične, koje traže nešto čega nema.”

Poslanik Lejla Ruždić rekla je da će Ankentni odbor po završetku rada 20. oktobra uputiti preporuke nadležnim organima, pravosuđu i policiji:

“Tačno je da su negde kradene bebe, ali hajde sada da vidimo gde se to dešavalo. Nama je dovoljan jedan slučaj koji nam pokazuje da... Znači moraju organi da se uključuju koji su nadležni da to precesuiraju.”

Ankenti odbor uputio je poziv roditeljima koji sumnjaju da su im bebe ukradene da dostave dokumentaciju o tim slučajevima.

Zoran Glavonjić
Branko Vučković

< nazad



B92, 19.12.2005. / izvor
Odbor zbog nestale dece

BEOGRAD - Konstituisan je Anketni odbor za pomoć roditeljima koji sumnjaju da su im deca nestala iz porodilišta.

Predsednica novoformiranog odbora Skupštine Srbije, Živodarka Dacin rekla je da, prema njenim informacijama, roditelji uglavnom sumnjaju da im dete nije preminulo u porodilištu, kao što im je rečeno u tim ustanovama, već da se nalazi u nekoj drugoj porodici.

Ona kaže da se pretpostavlja da u Srbiji postoji oko 3.000 takvih slučajeva: "Dokumentaciju koju ja posedujem jesu otpilike sudbine stotinak porodica. Ono što je evidentno i upadljivo jeste da su se takve pojave dešavale i ženama iz unutrašnjosti koje su se verovatno zbog problematične trudnoće porađale u beogradskim porodilištima. To ne znači da takvih slučajeva nije bilo i u porodilištima u unutrašnjosti ali mislim da je sada u najvećem broju uzoraka slučajeva koje mi imamo da je u pitanju samo Beograd”.

Anketni odbor formiran je sa zakašnjenjem od dva meseca, rok do kada bi trebalo da završi rad je 90 dana kada bi izveštaj trebalo da bude dostavljen poslanicima u skupštini. Članovi odbora najavili su da će tražiti izmene porodičnog i krivičnog zakona koji ograničavaju prava roditelja da dođu do istine o svojoj deci.



< nazad



TANJUG, 20.7.2005.
Konstituisan anketni odbor za istinu o bebama nestalim iz porodilišta

BEOGRAD (Tanjug) - Skupština Srbije formirala je danas anketni odbor za utvrđivanje istine o novorođenoj deci nestaloj iz porodilišta u više gradova u Srbiji.

Za predsednika odbora izabrana je poslanik Socijalisticke partije Srbije Živodarka Dacin a za zamenika poslanik Demokratske stranke Lejla Ruždić. Dogovoreno je da anketni odbor radi 90 radnih dana.

< nazad

 

vrh strane