Vesti / April 2003 - www.kradjabeba.org
POČETNA STRANA

KONTAKT

VAŠ KOMENTAR

POSTOJEĆI KOMENTARI

VESTI:
Juli 06
Jun 06
Maj 06
April 06
Mart 06
Februar 06
Januar 06
Decembar 05
Novembar 05
Oktobar 05
Septembar 05
Avgust 05
Juli 05
Jun 05
Maj 05
April 05
Mart 05
Februar 05
Januar 05
Decembar 04
Novembar 04
Oktobar 04
Septembar 04
Juli 04
Jun 04
Maj 04
April 04
Mart 04
Februar 04
Januar 04
Decembar 03
Novembar 03
Avgust 03
Juli 03
Jun 03
Maj 03
April 03
Mart 03
Februar 03
Januar 03
Decembar 02
Novembar 02
Oktobar 02
Septembar 02
Avgust 02
Juli 02
Jun 02
Maj 02
Februar 02

Povelja o pravima pacijenata 02

Zataškano 01
Zataškano 00
Zataškano 98
Zataškano 96

Iza zatvorenih vrata 96

Izvoz beba 72

Svet 99-05

Vesti / April 2003



GLAS JAVNOSTI, 15.4.2003. / izvor
Roditelji koji tvrde da su im ukrali bebe po rođenju tužili Slobodana Radovanovića, okružnog javnog tužioca iz Kragujevca
Tužbe spavaju u fioci

Poslednjih godinu dana ove porodice su sve glasnije,
a sudovi sve tiši

Zemlja Srbija je već dugo otadžbina tajni i misterioznih zataškavanja mnogih neslavnih događaja. Šta se sve dešavalo u državi koja je dugo bila u šaci jednoga i njegovih obožavalaca, još je nepoznanica. Da li će ispod zastora moćnika izmileti još koja afera i hoće li se car doterati do duvara, zavisi od upornosti onih koji su sve pokrenuli.

Mesecima već traje povika 700 porodica u Srbiji koje tvrde da su im deca ukradena odmah po rođenju. Optužili su sve redom: porodilišta, matične službe, centre za socijalni rad, sudove - celu jednu mrežu koja je, navodno, uzimala masne pare prodajući bebe po Srbiji, dok su njihovim roditeljima saopštavali da im je novorodenče umrlo.

Uglavnom se radilo o deci koja su bila nedonoščad i majkama prvorotkama kojima bi neka sestra, onako uzgred, dobacila da je beba, eto, umrla, ali one su mlade pa ima vremena. Nakon toga dete niko nije video, niti je mogao da ga sahrani, iako roditelji na to imaju pravo. Neki su dugo sumnjali i slutili da tu nešto nije u redu, a davno zakopane nade probudio je Milutin Manojlović.

Pokušavajući da dobije krštenicu za ćerku Nikoletu, koja je navodno umrla po rođenju, uočio je niz grešaka i digao galamu. Priključili su se mnogi roditelji i počele su da se nižu tužbe. Roditelji su bivali sve glasniji, a sudovi sve tiši. Niko se nije oglašavao ni da potvrdi sumnje, ni da ih opovrgne.

Vreme je proticalo, grupa porodica je bila sve ogorčenija, pa se okanila tužilaštva i obratila Polu Mileru, zameniku šefa misije UN za ljudska prava. Ko zna kako bi priča tekla dalje da se nije desilo to što se desilo i čelična metla u vidu "Sablje" počela da pročešljava i sudove. Mnogi su sa neslućenih visina sleteli u Centralni zatvor, a roditelji, u nadi da će doći do istine, presaviše tabak i tužiše nova imena.

Ovih dana specijalnom javnom tužiocu države Srbije stigla je nova tužba, sada protiv okružnog javnog tužioca u Kragujevcu Slobodana Radovanovića. Roditelji su optužili Radovanovića da je 40 njihovih tužbi protiv GAK-a u Kragujevcu ležalo u fioci pet meseci. On je, tvrde roditelji, omogućio tužiocu Kosani Radović da odugovlači, vrti predmete u krug i vraća sve na početak. Pošto su tražili njeno izuzeće, Radovanović im "potura javnog tužioca u Rači Branu Vetrovića koji je pred penzijom, sklon alkoholu i komunistički kadar sada smenjenih tužilaca".

Živan Agatonović iz Kragujevca, jedan od roditelja, tvrdi da je Radovanović pre godinu dana dao nalog da se zapleni dokumentacija KBC Kragujevac, ali je ona nestala u nepoznatom pravcu.

Roditelji dece dalje zahtevaju i da se proveri rad svih centara za socijalni rad u Srbiji jer njima stavljaju na dušu mnoge manipulacije:
- Romima su poturali da potpišu da su primili humanitarnu pomoć, a kasnije te obrasce koristili za usvajanje dece.
- Lekari su porodiljama davali sedative posle vesti o smrti bebe, a onda im podmetali obrasce za usvajanje ili su, pak, jednostavno falsifikovali majčin potpis.
- Neki su koristili studentkinje koje su potpisivale obrasce da bi zauzvrat položile ispit.

Grupa roditelja tvrdi da se lično uverila u ove zloupotrebe i traže pomoć od Misije UN za ljudska prava.

Da li će se srpsko sudstvo konačno pozabaviti ovim roditeljima i razrešiti misteriju posle više od godinu dana, pokazaće vreme ili "Sablja". Izvesno je da roditelji ne odustaju. Dima ima, još samo da se pronađe vatra.

Sanja M. Petrović

< nazad



VEČERNJE NOVOSTI, 12.4.2003. / izvor
Krivični zakoni Srbije obuhvatili i nedela za koja se do sada gotovo i nisu izricale kazne
Robija i za "tezge" mafije

Dugogodišnje zatvorske kazne mogu da očekuju otmičari, uzimaoci ljudskih organa, oni koji se bave kompjuterskim mahinacijama, ili pornografijom koristeći maloletnike, pirati u oblasti muzike, filma...

BEOGRAD - Konfiskacija imovine mafijaša, kumulativne (sabirajuće) kazne i nova krivična dela - najznačajnija su rešenja u Osnovnom i Krivičnom zakonu Srbije, kojima je juče zaokružen set pravosudnih propisa u borbi protiv organizovanog kriminala, a o kojima je Skupština Srbije raspravljala četiri dana.

Skupština Srbije usvojila paket sistemskih zakona

Kreće promena Ustava

Poslanici Skupštine Srbije kasno sinoć, posle četvorodnevne debate, usvojili Predlog zakona o promeni republičkog Ustava i paket zakona za borbu protiv organizovanog kriminala.
Za promenu Ustava potrebno je da glasa 126 poslanika, a završni pečat na najviši državni akt daće građani na referendumu. Da bi referendum uspeo potrebno je da se odazove više od polovine od ukupno upisanih birača i da za ustav glasa više od polovine izašlih.
Usvojen je i paket izmena zakona za borbu protiv organizovanog kriminala, kojim se drastično povećavaju kazne i uvode sankcije za nova krivična dela.
L.D.

Na kriminalce će se primenjivati zakon koji je važio u vreme izvršavanja kriviučnog dela, a ukoliko je u tom periodu bila propisana smrtna kazna za to delo, može se izreći kazna od 40 godina zatvora.

Takođe se može konfiskovati i imovina, stečena kriminalom. Izrčene kazne će se kriminalcima sabirati, pa koliko je ko "zaslužio" toliko će i provesti iza rešetaka.

Poslanici opozicije smatrali su da se kumulativnom kaznom na "mala vrata" uvodi doživotna robija, što - po njima nije u skladu sa zakonskom odredbom o maksimalnoj kazni od 40 godina zatvora.

Opozicija je na neki način "pojačala" Vladin predlog tražeći da se rigoriznije kažnjavaju i druga krivična dela vezana za napade na najviše državne funkcionere ili, na primer, za prodaju ili trgovinu droge.

Kako bi se sprečilo narušavanje ljudskih prava, opozicioni poslanici predlagali su i oštrije kazne za ovlašćena lica ako od okrivljenih iznuđuju iskaze ili izjave primenjujući nasilja.

I sudiji Milojeviću ukinut imunitet

Administrativni odbor Skupštine Srbije skinuo je juče imunitet sudiji drugostepenog žalbenog veća Okružnog suda u Kragujevcu, Ivanu Milojeviću. Postoji osnovana sumnja da je sudija Milojević primao mito, što spada u teže krivično delo za koje je zaprećena velika kazna. Inače, je drugi slučaj, u poslednjih nekoliko dana, da ovaj odbor ukida imunitet jednom sudiji, a kako se čulo na sednici, ovakvih slučajeva bi uskoro moglo biti mnogo više.

Daleko manje, primedbi i amandmana opozicija je imala na izmene Krivičnog zakona Srbije.

Ovim dokumentom pooštrava se kaznena politika za veći broj krivičnih dela, a isto tako uvode i nova (nasilno uzimanje ljudskih organa ili delova tela, iskorišćavanje maloletnika za pornografiju, kompjuterski kriminal).

Zakonodavac je objasnio da se nova krivična dela uvode radi bolje zaštite sigurnosti građana i imovine, i zbog usklađivanja sa međunarodno prihvaćenim obavezama borbe protiv organizovanog kriminala.

Trgovina bebama

Poslanici su predložili da u krivični zakon uđe i trgovina ljudima i bebama, kao i ugrožavanje životne sredine. Lejla Ruždić - Trifunović (DC) založila se da u krivične propise uđe i seksualno zlostavljanje.

Povećane su i kazne za otmice (pogotovu za otmicu maloletnika, svirepog ponašanja otmičara i u slučaju da su nastupile teže posledice za oteto lice).

Zakonodavac je posebno istakao da je veliki korak napred učinjen u zaštiti autorskih prava, odnosno u sprečavanju piraterije, usled koje budžet Srbije gubi 50 miliona evra godišnje samo na ime utaje poreza u oblasti muzike i filmske industrije.

I. Lovrić
D. Dimitrovska

< nazad



GLAS JAVNOSTI, 12.4.2003. / izvor
Skupština usvojila paket zakona protiv organizovanog kriminala
Doživotni zatvor umesto smrtne kazne

BEOGRAD - Skupština Srbije sinoć je, u maratonskom finišu i pod velikim pritiskom rokova, okončala raspravu i usvojila paket zakona za suzbijanje organizovanog kriminala.

Skupština je, takođe, razrešila dužnosti 15 sudija opšte i posebne nadležnosti, među kojima i šestoro sudija Vrhovnog suda Srbije zbog odlaska u penziju. Parlament je, zatim, izabrao osmoro sudija Vrhovnog suda Srbije, kao i 14 sudija Okružnog suda u Beogradu.

Izabrano je i osam članova Saveta radio-difuzne agencije, nezavisnog tela koje će, pored ostalog, davati i oduzimati frekvencije za oduzimanje programa. U setu zakona o suzbijanju kriminala našla su se i mnoga nova krivična dela, ali i tzv. sporedne kazne, kao što je konfiskacija imovine mafijaša.

Jedna od krupnijih novina je uvođenje kumulativne kazne umesto smrtne, pa će se tako ubuduće okoreli kriminalci naći na robiji bez izgleda da ikada iz nje izađu.

Takva mera, zapravo, znači uvođenje doživotne robije, pošto se na maksimalnu kaznu od 40 godina za jedno teško krivično delo mogu dodavati i godine robije za druga počinjena krivična dela.

Povećane su kazne za sva krivična dela prikrivanja kriminalaca, davanja lažnih iskaza, razbojničke krađe, iznude, a pooštrena je kazna i za ovlašćena lica (policiju), ukoliko od okrivljenog iznuđuju iskaz i primenjuju nasilje.

Među novim krivičnim delima su nasilno uzimanje ljudskih organa i delova tela, iskorišćavanje maloletnika za pornografiju, posedovanje droga, mahinacija i kriminal u računarstvu...

Oštre kazne su predviđene za otmice ljudi, pogotovu dece, kao i svirepog ponašanja prema otetom licu, mada je bilo predloga da se te kazne drakonski uvećaju.

Biće zaštićena autorska prava, jer su predviđene oštre kazne za pirateriju, zbog čega budžet Srbije, inače, godišnje izgubi po 50 miliona evra, i to samo na ime poreza na promet u muzičkoj i filmskoj industriji. Prihvaćen je i amandman Lejle Ruždić (DC) da se, kao teško krivično delo, tretira i seksualno zlostavljanje.

M. D.

< nazad



VEČERNJE NOVOSTI, 11.4.2003. / izvor
Proces pod velom tajne

NOVI SAD - Dežurni istražni sudija Okružnog suda u Novom Sadu Miroslav Alimpić saslušao je u petak Milana Sarajlića (53), donedavnog zamenika republičkog javnog tužioca, osumnjičenog za korupciju u pravosuđu, i odredio mu pritvor.

Po mestu izvršenja, kako je novinarima rekao sudija Alimpić, za “slučaj Sarajlić” je bio nadležan sud u Beogradu, ali je delegirano novosadsko pravosuđe i postupak će se voditi u Okružnom sudu u Novom Sadu.
- Svi podaci koji se saznaju u toku postupka, po predlogu tužioca, predložio sam da budu tajni - rekao je sudija Alimpić. Zahtevom Okružnog javnog tužioca za sprovođenje istrage, osumnjičeni Sarajlić se tereti da je u svojstvu prvog zamenika Okružnog tužioca u Beogradu i zamenika republičkog javnog tužioca odavao službene tajne i više krivičnih radnji i da je primao određene poklone u vrednosti od 150.000 evra.

Sarajlić je u novosadskoj palati pravde juče bio detaljno saslušavan gotovo pet sati. Naredne nedelje biće podnet zahtev za produženje pritvora, jer je, kako je objasnio sudija Alimpić, rešenjem SUP u Beogradu, Sarajlić u pritvoru od 19. marta. U toku istrage, biće saslušano i više svedoka. Neki od njih su iz redova pravosuđa, a deo svedoka je u Centralnom zatvoru u Beogradu. Saslušanje svedoka počeće sledeće nedelje.
Upitan kakve je poklone osumnjičeni Sarajlić primao, sudija Alimpić je rekao da je, prema zahtevu za sprovođenje istrage, reč o novcu i materijalnim poklonima.

Sarajlić je uhapšen 19. marta ove godine, i prema navodima MUP-a, priznao je da je bio na platnom spisku Dušana Spasojevića Šiptara te da je kod vođa zemunskog klana - Milorada Lukovića Legije, Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma - dolazio po instrukcije u Šilerovu ulicu.
LJ. P.


Grupa za medijske pritiske

BEOGRAD (FoNet) - Osnovni zadatak savetnika doskorašnjeg predsednika SRJ Vojislava Koštunice za medije Aleksandra Tijanića, kako je rečeno na brifingu u Vladi Srbije, bio je da vređa republičkog premijera Zorana Đinđića i da utiče na medije da pišu o njegovim vezama sa kriminalom.

Pozivajući se na saznanja iz istrage, izvori Vlade ukazuju da je Tijanić naročito zloupotrebio položaj u prošlogodišnjoj kampanji za predsednika Srbije, kada je, preko Boška Radonjića, uhapšenog u akciji “Sablja”, isposlovao odustajanje Velimira Ilića od kandidature.
Predsednikov savetnik za medije bio je zadužen i da okuplja njegove pristalice na organizaciji predizbornih mitinga, rečeno je na brifingu i ukazano da su ih obezbeđivali pripadnici raznih kriminalnih klanova.

U prilog ovim navodima, u Vladi napominju da je u to vreme Radonjić bio “rađen” od državne bezbednosti, što znači praćen i prisluškivan, o čemu postoji dokumentacija, u kojoj se predsednikov savetnik za medije “nalazi u ogromnom procentu”.
Pod okriljem Tijanića, rečeno je na brifingu, oformljena je i slična grupa za medijski pritisak na Đinđića, u kojoj su, kako je precizirano, bili Predrag Popović iz Nacionala, Željko Cvijanović iz Blic NJuza, Sonja Lakić, dopisnik Srne i Marina Borozan, novinar lista Dan.

Cilj je bio da se o Đinđiću u novinama piše kao o kriminalcu, a o Vladi kao izdajničkoj, što je, napominju izvori iz Vlade, trebalo da posluži prilikom preuzimanja vlasti, posle ubistva premijera, koje je trebalo da se pripiše njegovim vezama za kriminalom.
O tome svedoče i neke izjave posle ubistva Đinđića, rečeno je na brifingu, uz podsećanje na reči Velimira Ilića da je po sredi “sukob u familiji”.


Robija i za "tezge" mafije

BEOGRAD - Konfiskacija imovine mafijaša, kumulativne (sabirajuće) kazne i nova krivična dela - naznačajnija su rešenja u Osnovnom i Krivičnom zakonu Srbije, kojima je u petak zaokružen set pravosudnih propisa u borbi protiv organizovanog kriminala, a o kojima je Skupština Srbije raspravljala četiri dana.
Na kriminalce će se primenjivati zakon koji je važio u vreme izvršavanja krivičnog dela, a ukoliko je u tom periodu bila propisana smrtna kazna za to delo, može se izreći kazna od 40 godina zatvora. Takođe se može konfiskovati i imovina, stečena kriminalom. Izrečene kazne će se kriminalcima sabirati, pa koliko je ko “zaslužio” toliko će i provesti iza rešetaka.
Poslanici opozicije smatrali su da se kumulativnom kaznom na “mala vrata” uvodi doživotna robija, što - po njima nije u skladu sa zakonskom odredbom o maksimalnoj kazni od 40 godina zatvora.

Opozicija je na neki način “pojačala” Vladin predlog tražeći da se rigoroznije kažnjavaju i druga krivična dela vezana za napade na najviše državne funkcionere ili, na primer, za prodaju ili trgovinu droge. Kako bi se sprečilo narušavanje ljudskih prava, opozicioni poslanici predlagali su i oštrije kazne za ovlašćena lica ako od okrivljenih iznuđuju iskaze ili izjave primenjujući nasilja.

Daleko manje, primedbi i amandmana opozicija je imala na izmene Krivičnog zakona Srbije. Ovim dokumentom pooštrava se kaznena politika za veći broj krivičnih dela, a isto tako uvode i nova (nasilno uzimanje ljudskih organa ili delova tela, iskorišćavanje maloletnih lica za pornografiju, kompjuterski kriminal). Zakonodavac je objasnio da se nova krivična dela uvode radi bolje zaštite sigurnosti građana i imovine, i zbog usklađivanja sa međunarodno prihvaćenim obavezama borbe protiv organizovanog kriminala.

Povećane su i kazne za otmice (pogotovo za otmicu maloletnika, svirepog ponašanja otmičara i u slučaju, da su nastupile teže posledice za oteto lice).
Zakonodavac je posebno istakao da je veliki korak napred učinjen u zaštiti autorskih prava, odnosno u sprečavanju piraterije, usled koje buxet Srbije gubi 50 miliona evra godišnje samo na ime utaje poreza u oblasti muzičke i filmske industrije.


I sudiji Milojeviću ukinut imunitet

Administrativni odbor Skupštine Srbije, skinuo je u petak imunitet sudiji drugostepenog žalbenog veća Okružnog suda u Kragujevcu, Ivanu Milojeviću.
Postoji osnovana sumnja da je sudija Milojević primao mito, što spada u teže krivično delo za koje je zaprećena velika kazna. Inače, ovo je drugi slučaj, u poslednjih nekoliko dana, da ovaj odbor ukida imunitet jednom sudiji, a kako se čulo na sednici, ovakvih slučajeva bi uskoro moglo biti mnogo više.

I. Lovrić
D. Dimitrovska

< nazad



B 92, 3.4.2003. / izvor
Roditelji otete dece tuže Sarajlića

BEOGRAD - Roditelji koji sumnjaju da su im deca oteta i prodata posle porođaja podneli su krivičnu prijavu protiv Milana Sarajlića, smenjenog zamenika republičkog javnog tužioca, piše "Glas javnosti". Roditelji su podneli krivične prijave i protiv još devetoro radnika Tužilaštava u Beogradu i Kragujevcu i Instituta za sudsku medicinu. Roditelji navode da su prijave podnete zbog "počinjenog krivičnog dela organizovanog kriminala i zločinačkog udruživanja".

< nazad



GLAS JAVNOSTI, 3.4.2003. / izvor
Roditelji podneli krivične prijave protiv 10 zaposlenih u tužilaštvima
Sarajlić prodavao bebe?

KRUŠEVAC - Protiv Milana Sarajlića, smenjenog zamenika republičkog javnog tužioca i još devet radnika tužilaštva u Beogradu i Kragujevcu, kao i Instituta za sudsku medicinu, podneli su krivične prijave roditelji koji sumnjaju da su im deca prodata ili kidnapovna nakon porođaja, saznaje "Glas" od Stojana Vaskovića iz Vitanovca, kod Kruševca, koji je materijal dostavio u ime ekspertske grupe koja predstavlja roditelje.

Prijava je, kako se navodi, podneta zbog "počinjenog krivičnog dela organizovanog kriminala i zločinačkog udruživanja", a za desetoro optuženih se kaže da su upotrebili svoju političku moć da bi prikrili detalje u aferi krađe beba.

Takođe se okrivljuju za pripremu lažnih DNK analiza, a kao dokaz navode se rezultati analiza urađenih u Švajcarskoj. Navodi se i da je ova grupa "svesno dezinformisala javnost, porodice blamirala i preteći hapšenjima privodila na saslušanje u stanicu policije u Ulici 29. novembra u Beogradu".

Krivične prijave dostavljene su v.d. predsedniku Srbije i predsedniku republičke Skupštine Nataši Mićić, predsedniku Vlade Zoranu Živkoviću i republičkom ministru pravde Vladanu Batiću.

N. E. S.

< nazad


REVIJA 92, 1.4.2003.
Radojka Pantelic uverena da joj je "umrli" blizanac ziv i zdrav
Dvadeset godina čekaju da pronađu svog Milivoja

Podstaknuta mnogim pričama o krađi beba u Srbiji, porodica Pantelić veruje da je i njihovo novorođenče isparilo sa spiska živih na misteriozan način

Ako zločin, koji se zove trgovina decom, zastareva i može da umakne sankciji, roditeljstvo ne gubi na aktuelnosti. Otuda ne čudi što mnoge porodice i posle 20, pa i više godina, vođene nekim tragovima, možda slučajno napravljenim papiroloskim greškama, ili validnim indicijama, ne prestaju da tragaju za svojim bebama, davno proglašenim mrtvim. Nekima od njih trud se isplatio. Pronašli su, kažu, svoju još na rođenju ožaljenu decu. Neki, tvrde, znaju gde im je dete, ali ne uspevaju da dokažu da je njihovo i da su mu oni biološki roditelji. Drugi, uvereni da im je servirana neistina, jos nisu na tragu onima koje traže.

- San mi je i najveća želja da pronađem svog Milivoja, da upozna svoju pravu porodicu, prvenstveno sestru, da se ne bi, ne daj Bože, sreli, ne znajući da su brat i sestra - započinje priču o svom hodu po mukama Radojka - Rada Pantelić, ubeđena da njen sin blizanac nije umro 13. avgusta 1983. godine, u beogradskom Institutu za neonatologiju.

Apel

Krajnje je vreme da se progovori

Kad se crv sumnje jednom pokrenuo, Rada Pantelić je na mnoga vrata pokucala. Zajedno sa ostalim roditeljima, mučenim istom sumnjom i neizvesnošću, obraćala se bolnicama, direktorima svih porodilišta, udruženjima, umetnicima, vaspitačima, prosvetnim radnicima, nevladinim organizacijama, Fondu za prava deteta, Humanitarnom fondu za ljudska prava, Građanskoj inicijativi.
- Obraćali smo se MUP Srbije, ministarstvima pravde, kulture, dečje zaštite, Vladi Srbije, Skupštini, šefovima poslaničkih grupa, Unicefu, Međunarodnom komitetu za ljudska prava... Pošto su, po nama, inspektori Zdravstvene inspekcije traljavo ispitivali slučajeve, trenutno se vrši ponovni obilazak porodilišta. Obećano formiranje Vladinog ekspertskog tima je izostalo. Predloženo nam je da se obratimo tužilaštvima, što su mnogi od nas, pa i ja, činili. Konačno, apelujem na sve državne institucije, porodice, prvenstveno majke, da nam pomognu da dođemo do istine. Upućujem i molbu onima koji su učestvovali u ovim zločinima i onima koji ćute, a znaju: progovorite, krajnje je vreme!

Poput više od 500 porodica, koje su, naročito od prošle godine, krenule u potragu za istinom, ova majka je ubeđena da je njen sin živ i zdrav, tim pre što je u prikupljenim papirima našla "suviše traljavosti koje bi se teško mogle podvesti pod kategoriju administrativne greške".

- Želim da mom sinu vratim njegovo krsno ime, a on onda neka odluči sam gde će - ne odustaje i dodaje - Nadam se da će pokretanjem aktivne borbe protiv organizovanog kriminala i naši slučajevi biti rešeni. Za porodicu koja ga je ukrala, ili kupila, ne želim nikakve kazne. Kažnjeni su, samim saznanjem da gaje dete do kojeg su, oni znaju kako došli. Nesreća je podjednaka i za njih i za nas.

Porodica Rade i Zorana Pantelića poslednjih desetak godina živi u Beogradu. Posle Aleksandra (25), rođenog u Novom Sadu, u Kosovskoj Mitrovici 8. avgusta 1983. godine, Rada je na svet donela dva muška deteta. Mada je starije imalo dva kilograma i dobilo na rođenju ocenu devet, a mlađe bilo teško 1.800 i bilo takođe, kako joj je posle porođaja rečeno, jaka i zdrava beba, preporuka lekara bila je da se, kao nedonoščad, bebe prebace u beogradski Institut za neonatalogiju.

- Kad smo 14. avgusta 1983. pozvali da vidimo kako su deca, rečeno nam je da je mlađe, dakle lakše dete, prethodnog dana, 13. avgusta, umrlo. Moj suprug je pitao kako da ga preuzmemo i sahranimo, na što mu je odgovoreno da bolnica obavlja sahranu beba umrlih u Institutu. Želeo je da me poštedi daljeg povređivanja i nije insistirao.

Kad je majka doputovala u Beograd da vidi svoju živu bebu, nije joj dozvoljeno.
- Čini mi se da bih sada mogla da naslikam jednu plavu sestru, koja se ispečila na stepeništu, kad sam krenula gore gde su deca: "Vi ne možete gore, na Kosovu vlada zaraza!" Bila sam očajna, ali poverovala sam. Uzmu mi uzorke za analizu i nikad, mada sam zvala i pitala, ne saopšte rezultate. Slučaj je hteo da se baš tada porodi i u bolnici zatekne moja rođena sestra. Ispričam joj zašto ne mogu da budem sa detetom, a jedna Ciganka to sluša i kaže: "Kako bre, ne daju, nas je ovde sa Kosova puno". Odem s nekom sumnjom u sebi, ali nista ne preduzmem, mada na Kosovu niko nije pomenuo nikakvu infekciju.

Još više je zbunilo, kako kaže, što je uvidom u knjige protokola Instituta saznala da je umrla, ne mlađa i lakša beba, kako im je prvobitno rečeno, nego starija i teža.

Kad je, mesec dana posle porođaja otišla u Opštinu Kosovska Mitrovica da prijavi i uknjigu rođenih upise Đorđa - živo dete, od matičara je dobila odgovor da nisu obavešteni o smrti drugog deteta i da mora i njega da prijavi.

- Mesec dana posle smrti u Opštini mi kažu da nemaju prijavu smrti!? Imali su samo obaveštenje iz bolnice da sam rodila blizance. Morala sam i drugom sinu da dam ime. Nazvala sam ga Milivoje i normalno i za njega sam dobila izvod iz knjige rođenih.

Nemoguće

Mladji blizanac i živ i mrtav

- U istoriji bolesti za umrlo dete pise da je dete telesne tezine 1.800 kg otpusteno, ali i da je dete od 1.800 kg umrlo-objasnjava Rada Pantelic. -Dete od dva kilograma nigde se u papirima vise ne pominje. Ono se pojavljuje samo u otpusnoj listi koju sam posle porodjaja dobila u bolnici u Kosovskoj Mitrovici. I u potvrdi o smrti, izdatoj 13. avgusta 1983. u opstini Savski venac pise da je umrlo dete Pantelic II, musko. A to dete je kod kuce, zivo.

- Kad sam 1986. rodila Anđeliku, spopadne me crv sumnje. Te godine se preselimo u Beograd i pošto ranije nikakve papire o umrlom detetu nismo dobili, napišem Institutu za neonatologiju pismo, kažem da sumnjam da mi je dete umrlo i zatražim dokumentaciju. Tek 1990. pošalju mi otpusnu listu i jedno utešno pismo, da razumeju moj bol, ali da je moje dete preminulo. Opet se malo smirim. Ali, kako je 2002. godine krenula tema kradenih beba, vratim priču, raniju sumnju osetim kao stvarnost i krenem da se bavim papirologijom.

Rešena da se do kraja uveri u istinu, a ona je samo jedna, Radojka Pantelić je krenula u potragu za njom. Zahtevana i dobijena dokumentacija bila je nepotpuna, sa evidentnim materijalnim greškama, što ju je još više učvrstilo u verovanju da nešto nije u redu i da treba da nastavi. Danas pokazuje debeli dosije dokumenata, ukoričen i povezan u knjigu koju je nazvala "Radina čitanka".

Dosije započinje potvrdom Pogrebnog preduzeća, Ruzveltova 50, Beograd, da je uvidom u njihovu dokumentaciju utvrđeno da ne poseduju podatke o smrti za bezimeno muško dete Pantelić, umrlo 13. avgusta 1983. Tu su i izvodi iz knjiga rođenih za oba deteta: Đorđa i Milivoja, zatim obdukcioni list, istorija bolesti za umrlo dete…

I ako dozvolimo da majka preteruje, u zelji da čuje da joj je dete živo i zdravo, u prikupljenoj dokumentaciji ima nečeg što zbunjuje i zvuči ili nedovršeno ili nedopustivo aljkavo.

- Nekoliko puta smo od Instituta za neonatologiju zahtevali da nam dostave dokumentaciju za oba deteta, za živo i za umrlo. 13. jula prošle godine dobijemo papire za umrlu bebu, zavedenu kao Pantelić II. U navodnom, obdukcionom listu-nalazu, broj 158/83, piše da je obdukciju radio Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta, da je dete rođeno 8. avgusta, obdukcija vršena 15., i da je dete staro četiri dana. Kako tu računicu objasniti? Dakle, piše da je drugo dete umrlo. To je Đorđe koji sada ima 20 godina. Posebno čudi da na obdukcionom listu nema ni potpisa lekara, ni faksimila, ni pečata ustanove. Piše da je obdukovao dr M. Obrić i dr Vujanić. Ali, bez njihovih potpisa. Nema ni vremena kad je dete umrlo.

Rada Pantelić je pokušala, ali nije uspela da dođe do navedenih lekara. Za jednog su joj rekli da je na Bežanijskoj kosi, za drugog da je u Engleskoj.

Majka ukazuje na još jedan zbunjujući podatak. Kad je, kako kaže, posle upornog traženja, uspela da od Opštine Savski venac dobije Izvod iz knjige umrlih (br. 4126), u kojem piše da je dete umrlo 13. avgusta 1983. godine i dalje, da je smrt deteta prijavljena 9. decembra 1985. godine.

- Posle dve godine i četiri meseca neko se setio da prijavi smrt deteta - pojačana je sumnja majke. - Ili se samo čekalo da prođe neko vreme. Obijajući mnoga vrata, stigla sam i do Vidosava Jovanovića, direktora za pravne i opšte poslove na Neonatologiji. Dokumenta su neuredna. Recimo, moj suprug je Zoran, a ne Miodrag, kako su upisali, što i nije važno. Strašno je da smrt deteta nije prijavljena. Objasnio mi je da u svakom poslu ima neurednih ljudi i da je tada neko takav radio, pa nije prijavio smrt deteta. Kako da ne sumnjam, ako nema traga da je dete umrlo, ni da je sahranjeno, ni gde je sahranjeno. Od njega sam čula da se bebe umrle na Institutu vode kao lešni otpad i sahranjuju jednom godišnje, kad gradska vlada odvoji mesto. Tražila sam da mi pokažu jedno takvo mesto i, ako je moje dete umrlo, gde je sahranjeno. Valjda neki trag treba da ima.

Rada Kovačević

< nazad

 

vrh strane