
| POČETNA STRANA KONTAKT VAŠ KOMENTAR POSTOJEĆI KOMENTARI VESTI: Juli 06 Jun 06 Maj 06 April 06 Mart 06 Februar 06 Januar 06 Decembar 05 Novembar 05 Oktobar 05 Septembar 05 Avgust 05 Juli 05 Jun 05 Maj 05 April 05 Mart 05 Februar 05 Januar 05 Decembar 04 Novembar 04 Oktobar 04 Septembar 04 Juli 04 Jun 04 Maj 04 April 04 Mart 04 Februar 04 Januar 04 Decembar 03 Novembar 03 Avgust 03 Juli 03 Jun 03 Maj 03 April 03 Mart 03 Februar 03 Januar 03 Decembar 02 Novembar 02 Oktobar 02 Septembar 02 Avgust 02 Juli 02 Jun 02 Maj 02 Februar 02 Povelja o pravima pacijenata 02 Zataškano 01 Zataškano 00 Zataškano 98 Zataškano 96 Iza zatvorenih vrata 96 Izvoz beba 72 Svet 99-05 |
Vesti / April 2003
GLAS JAVNOSTI, 15.4.2003. / izvor Roditelji koji tvrde da su im ukrali bebe po rođenju tužili Slobodana Radovanovića, okružnog javnog tužioca iz Kragujevca Tužbe spavaju u fioci Poslednjih godinu dana ove porodice su sve glasnije, a sudovi sve tiši
Mesecima već traje povika 700 porodica u Srbiji koje tvrde da su im deca ukradena odmah po rođenju. Optužili su sve redom: porodilišta, matične službe, centre za socijalni rad, sudove - celu jednu mrežu koja je, navodno, uzimala masne pare prodajući bebe po Srbiji, dok su njihovim roditeljima saopštavali da im je novorodenče umrlo. Uglavnom se radilo o deci koja su bila nedonoščad i majkama prvorotkama kojima bi neka sestra, onako uzgred, dobacila da je beba, eto, umrla, ali one su mlade pa ima vremena. Nakon toga dete niko nije video, niti je mogao da ga sahrani, iako roditelji na to imaju pravo. Neki su dugo sumnjali i slutili da tu nešto nije u redu, a davno zakopane nade probudio je Milutin Manojlović. Pokušavajući da dobije krštenicu za ćerku Nikoletu, koja je navodno umrla po rođenju, uočio je niz grešaka i digao galamu. Priključili su se mnogi roditelji i počele su da se nižu tužbe. Roditelji su bivali sve glasniji, a sudovi sve tiši. Niko se nije oglašavao ni da potvrdi sumnje, ni da ih opovrgne. Vreme je proticalo, grupa porodica je bila sve ogorčenija, pa se okanila tužilaštva i obratila Polu Mileru, zameniku šefa misije UN za ljudska prava. Ko zna kako bi priča tekla dalje da se nije desilo to što se desilo i čelična metla u vidu "Sablje" počela da pročešljava i sudove. Mnogi su sa neslućenih visina sleteli u Centralni zatvor, a roditelji, u nadi da će doći do istine, presaviše tabak i tužiše nova imena.
Živan Agatonović iz Kragujevca, jedan od roditelja, tvrdi da je Radovanović pre godinu dana dao nalog da se zapleni dokumentacija KBC Kragujevac, ali je ona nestala u nepoznatom pravcu. Roditelji dece dalje zahtevaju i da se proveri rad svih centara za socijalni rad u Srbiji jer njima stavljaju na dušu mnoge manipulacije:
Grupa roditelja tvrdi da se lično uverila u ove zloupotrebe i traže pomoć od Misije UN za ljudska prava. Da li će se srpsko sudstvo konačno pozabaviti ovim roditeljima i razrešiti misteriju posle više od godinu dana, pokazaće vreme ili "Sablja". Izvesno je da roditelji ne odustaju. Dima ima, još samo da se pronađe vatra. Sanja M. Petrović
BEOGRAD - Konfiskacija imovine mafijaša, kumulativne (sabirajuće) kazne i nova krivična dela - najznačajnija su rešenja u Osnovnom i Krivičnom zakonu Srbije, kojima je juče zaokružen set pravosudnih propisa u borbi protiv organizovanog kriminala, a o kojima je Skupština Srbije raspravljala četiri dana.
Takođe se može konfiskovati i imovina, stečena kriminalom. Izrčene kazne će se kriminalcima sabirati, pa koliko je ko "zaslužio" toliko će i provesti iza rešetaka. Poslanici opozicije smatrali su da se kumulativnom kaznom na "mala vrata" uvodi doživotna robija, što - po njima nije u skladu sa zakonskom odredbom o maksimalnoj kazni od 40 godina zatvora. Opozicija je na neki način "pojačala" Vladin predlog tražeći da se rigoriznije kažnjavaju i druga krivična dela vezana za napade na najviše državne funkcionere ili, na primer, za prodaju ili trgovinu droge. Kako bi se sprečilo narušavanje ljudskih prava, opozicioni poslanici predlagali su i oštrije kazne za ovlašćena lica ako od okrivljenih iznuđuju iskaze ili izjave primenjujući nasilja.
Ovim dokumentom pooštrava se kaznena politika za veći broj krivičnih dela, a isto tako uvode i nova (nasilno uzimanje ljudskih organa ili delova tela, iskorišćavanje maloletnika za pornografiju, kompjuterski kriminal). Zakonodavac je objasnio da se nova krivična dela uvode radi bolje zaštite sigurnosti građana i imovine, i zbog usklađivanja sa međunarodno prihvaćenim obavezama borbe protiv organizovanog kriminala.
Zakonodavac je posebno istakao da je veliki korak napred učinjen u zaštiti autorskih prava, odnosno u sprečavanju piraterije, usled koje budžet Srbije gubi 50 miliona evra godišnje samo na ime utaje poreza u oblasti muzike i filmske industrije.
I. Lovrić
BEOGRAD - Skupština Srbije sinoć je, u maratonskom finišu i pod velikim pritiskom rokova, okončala raspravu i usvojila paket zakona za suzbijanje organizovanog kriminala. Skupština je, takođe, razrešila dužnosti 15 sudija opšte i posebne nadležnosti, među kojima i šestoro sudija Vrhovnog suda Srbije zbog odlaska u penziju. Parlament je, zatim, izabrao osmoro sudija Vrhovnog suda Srbije, kao i 14 sudija Okružnog suda u Beogradu. Izabrano je i osam članova Saveta radio-difuzne agencije, nezavisnog tela koje će, pored ostalog, davati i oduzimati frekvencije za oduzimanje programa. U setu zakona o suzbijanju kriminala našla su se i mnoga nova krivična dela, ali i tzv. sporedne kazne, kao što je konfiskacija imovine mafijaša. Jedna od krupnijih novina je uvođenje kumulativne kazne umesto smrtne, pa će se tako ubuduće okoreli kriminalci naći na robiji bez izgleda da ikada iz nje izađu. Takva mera, zapravo, znači uvođenje doživotne robije, pošto se na maksimalnu kaznu od 40 godina za jedno teško krivično delo mogu dodavati i godine robije za druga počinjena krivična dela. Povećane su kazne za sva krivična dela prikrivanja kriminalaca, davanja lažnih iskaza, razbojničke krađe, iznude, a pooštrena je kazna i za ovlašćena lica (policiju), ukoliko od okrivljenog iznuđuju iskaz i primenjuju nasilje. Među novim krivičnim delima su nasilno uzimanje ljudskih organa i delova tela, iskorišćavanje maloletnika za pornografiju, posedovanje droga, mahinacija i kriminal u računarstvu... Oštre kazne su predviđene za otmice ljudi, pogotovu dece, kao i svirepog ponašanja prema otetom licu, mada je bilo predloga da se te kazne drakonski uvećaju. Biće zaštićena autorska prava, jer su predviđene oštre kazne za pirateriju, zbog čega budžet Srbije, inače, godišnje izgubi po 50 miliona evra, i to samo na ime poreza na promet u muzičkoj i filmskoj industriji. Prihvaćen je i amandman Lejle Ruždić (DC) da se, kao teško krivično delo, tretira i seksualno zlostavljanje. M. D.
NOVI SAD - Dežurni istražni sudija Okružnog suda u Novom Sadu Miroslav Alimpić saslušao je u petak Milana Sarajlića (53), donedavnog zamenika republičkog javnog tužioca, osumnjičenog za korupciju u pravosuđu, i odredio mu pritvor. Po mestu izvršenja, kako je novinarima rekao sudija Alimpić, za “slučaj Sarajlić” je bio nadležan sud u Beogradu, ali je delegirano novosadsko pravosuđe i postupak će se voditi u Okružnom sudu u Novom Sadu.
Sarajlić je u novosadskoj palati pravde juče bio detaljno saslušavan gotovo pet sati. Naredne nedelje biće podnet zahtev za produženje pritvora, jer je, kako je objasnio sudija Alimpić, rešenjem SUP u Beogradu, Sarajlić u pritvoru od 19. marta. U toku istrage, biće saslušano i više svedoka. Neki od njih su iz redova pravosuđa, a deo svedoka je u Centralnom zatvoru u Beogradu. Saslušanje svedoka počeće sledeće nedelje.
Sarajlić je uhapšen 19. marta ove godine, i prema navodima MUP-a, priznao je da je bio na platnom spisku Dušana Spasojevića Šiptara te da je kod vođa zemunskog klana - Milorada Lukovića Legije, Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma - dolazio po instrukcije u Šilerovu ulicu.
BEOGRAD (FoNet) - Osnovni zadatak savetnika doskorašnjeg predsednika SRJ Vojislava Koštunice za medije Aleksandra Tijanića, kako je rečeno na brifingu u Vladi Srbije, bio je da vređa republičkog premijera Zorana Đinđića i da utiče na medije da pišu o njegovim vezama sa kriminalom. Pozivajući se na saznanja iz istrage, izvori Vlade ukazuju da je Tijanić naročito zloupotrebio položaj u prošlogodišnjoj kampanji za predsednika Srbije, kada je, preko Boška Radonjića, uhapšenog u akciji “Sablja”, isposlovao odustajanje Velimira Ilića od kandidature.
U prilog ovim navodima, u Vladi napominju da je u to vreme Radonjić bio “rađen” od državne bezbednosti, što znači praćen i prisluškivan, o čemu postoji dokumentacija, u kojoj se predsednikov savetnik za medije “nalazi u ogromnom procentu”.
Cilj je bio da se o Đinđiću u novinama piše kao o kriminalcu, a o Vladi kao izdajničkoj, što je, napominju izvori iz Vlade, trebalo da posluži prilikom preuzimanja vlasti, posle ubistva premijera, koje je trebalo da se pripiše njegovim vezama za kriminalom.
Opozicija je na neki način “pojačala” Vladin predlog tražeći da se rigoroznije kažnjavaju i druga krivična dela vezana za napade na najviše državne funkcionere ili, na primer, za prodaju ili trgovinu droge. Kako bi se sprečilo narušavanje ljudskih prava, opozicioni poslanici predlagali su i oštrije kazne za ovlašćena lica ako od okrivljenih iznuđuju iskaze ili izjave primenjujući nasilja. Daleko manje, primedbi i amandmana opozicija je imala na izmene Krivičnog zakona Srbije. Ovim dokumentom pooštrava se kaznena politika za veći broj krivičnih dela, a isto tako uvode i nova (nasilno uzimanje ljudskih organa ili delova tela, iskorišćavanje maloletnih lica za pornografiju, kompjuterski kriminal). Zakonodavac je objasnio da se nova krivična dela uvode radi bolje zaštite sigurnosti građana i imovine, i zbog usklađivanja sa međunarodno prihvaćenim obavezama borbe protiv organizovanog kriminala. Povećane su i kazne za otmice (pogotovo za otmicu maloletnika, svirepog ponašanja otmičara i u slučaju, da su nastupile teže posledice za oteto lice). Administrativni odbor Skupštine Srbije, skinuo je u petak imunitet sudiji drugostepenog žalbenog veća Okružnog suda u Kragujevcu, Ivanu Milojeviću.
I. Lovrić
BEOGRAD - Roditelji koji sumnjaju da su im deca oteta i prodata posle porođaja podneli su krivičnu prijavu protiv Milana Sarajlića, smenjenog zamenika republičkog javnog tužioca, piše "Glas javnosti". Roditelji su podneli krivične prijave i protiv još devetoro radnika Tužilaštava u Beogradu i Kragujevcu i Instituta za sudsku medicinu. Roditelji navode da su prijave podnete zbog "počinjenog krivičnog dela organizovanog kriminala i zločinačkog udruživanja".
KRUŠEVAC - Protiv Milana Sarajlića, smenjenog zamenika republičkog javnog tužioca i još devet radnika tužilaštva u Beogradu i Kragujevcu, kao i Instituta za sudsku medicinu, podneli su krivične prijave roditelji koji sumnjaju da su im deca prodata ili kidnapovna nakon porođaja, saznaje "Glas" od Stojana Vaskovića iz Vitanovca, kod Kruševca, koji je materijal dostavio u ime ekspertske grupe koja predstavlja roditelje. Prijava je, kako se navodi, podneta zbog "počinjenog krivičnog dela organizovanog kriminala i zločinačkog udruživanja", a za desetoro optuženih se kaže da su upotrebili svoju političku moć da bi prikrili detalje u aferi krađe beba. Takođe se okrivljuju za pripremu lažnih DNK analiza, a kao dokaz navode se rezultati analiza urađenih u Švajcarskoj. Navodi se i da je ova grupa "svesno dezinformisala javnost, porodice blamirala i preteći hapšenjima privodila na saslušanje u stanicu policije u Ulici 29. novembra u Beogradu". Krivične prijave dostavljene su v.d. predsedniku Srbije i predsedniku republičke Skupštine Nataši Mićić, predsedniku Vlade Zoranu Živkoviću i republičkom ministru pravde Vladanu Batiću. N. E. S. REVIJA 92, 1.4.2003. Radojka Pantelic uverena da joj je "umrli" blizanac ziv i zdrav Dvadeset godina čekaju da pronađu svog Milivoja Podstaknuta mnogim pričama o krađi beba u Srbiji, porodica Pantelić veruje da je i njihovo novorođenče isparilo sa spiska živih na misteriozan način Ako zločin, koji se zove trgovina decom, zastareva i može da umakne sankciji, roditeljstvo ne gubi na aktuelnosti. Otuda ne čudi što mnoge porodice i posle 20, pa i više godina, vođene nekim tragovima, možda slučajno napravljenim papiroloskim greškama, ili validnim indicijama, ne prestaju da tragaju za svojim bebama, davno proglašenim mrtvim. Nekima od njih trud se isplatio. Pronašli su, kažu, svoju još na rođenju ožaljenu decu. Neki, tvrde, znaju gde im je dete, ali ne uspevaju da dokažu da je njihovo i da su mu oni biološki roditelji. Drugi, uvereni da im je servirana neistina, jos nisu na tragu onima koje traže. - San mi je i najveća želja da pronađem svog Milivoja, da upozna svoju pravu porodicu, prvenstveno sestru, da se ne bi, ne daj Bože, sreli, ne znajući da su brat i sestra - započinje priču o svom hodu po mukama Radojka - Rada Pantelić, ubeđena da njen sin blizanac nije umro 13. avgusta 1983. godine, u beogradskom Institutu za neonatologiju.
- Želim da mom sinu vratim njegovo krsno ime, a on onda neka odluči sam gde će - ne odustaje i dodaje - Nadam se da će pokretanjem aktivne borbe protiv organizovanog kriminala i naši slučajevi biti rešeni. Za porodicu koja ga je ukrala, ili kupila, ne želim nikakve kazne. Kažnjeni su, samim saznanjem da gaje dete do kojeg su, oni znaju kako došli. Nesreća je podjednaka i za njih i za nas. Porodica Rade i Zorana Pantelića poslednjih desetak godina živi u Beogradu. Posle Aleksandra (25), rođenog u Novom Sadu, u Kosovskoj Mitrovici 8. avgusta 1983. godine, Rada je na svet donela dva muška deteta. Mada je starije imalo dva kilograma i dobilo na rođenju ocenu devet, a mlađe bilo teško 1.800 i bilo takođe, kako joj je posle porođaja rečeno, jaka i zdrava beba, preporuka lekara bila je da se, kao nedonoščad, bebe prebace u beogradski Institut za neonatalogiju. - Kad smo 14. avgusta 1983. pozvali da vidimo kako su deca, rečeno nam je da je mlađe, dakle lakše dete, prethodnog dana, 13. avgusta, umrlo. Moj suprug je pitao kako da ga preuzmemo i sahranimo, na što mu je odgovoreno da bolnica obavlja sahranu beba umrlih u Institutu. Želeo je da me poštedi daljeg povređivanja i nije insistirao. Kad je majka doputovala u Beograd da vidi svoju živu bebu, nije joj dozvoljeno.
Još više je zbunilo, kako kaže, što je uvidom u knjige protokola Instituta saznala da je umrla, ne mlađa i lakša beba, kako im je prvobitno rečeno, nego starija i teža. Kad je, mesec dana posle porođaja otišla u Opštinu Kosovska Mitrovica da prijavi i uknjigu rođenih upise Đorđa - živo dete, od matičara je dobila odgovor da nisu obavešteni o smrti drugog deteta i da mora i njega da prijavi. - Mesec dana posle smrti u Opštini mi kažu da nemaju prijavu smrti!? Imali su samo obaveštenje iz bolnice da sam rodila blizance. Morala sam i drugom sinu da dam ime. Nazvala sam ga Milivoje i normalno i za njega sam dobila izvod iz knjige rođenih.
Rešena da se do kraja uveri u istinu, a ona je samo jedna, Radojka Pantelić je krenula u potragu za njom. Zahtevana i dobijena dokumentacija bila je nepotpuna, sa evidentnim materijalnim greškama, što ju je još više učvrstilo u verovanju da nešto nije u redu i da treba da nastavi. Danas pokazuje debeli dosije dokumenata, ukoričen i povezan u knjigu koju je nazvala "Radina čitanka". Dosije započinje potvrdom Pogrebnog preduzeća, Ruzveltova 50, Beograd, da je uvidom u njihovu dokumentaciju utvrđeno da ne poseduju podatke o smrti za bezimeno muško dete Pantelić, umrlo 13. avgusta 1983. Tu su i izvodi iz knjiga rođenih za oba deteta: Đorđa i Milivoja, zatim obdukcioni list, istorija bolesti za umrlo dete… I ako dozvolimo da majka preteruje, u zelji da čuje da joj je dete živo i zdravo, u prikupljenoj dokumentaciji ima nečeg što zbunjuje i zvuči ili nedovršeno ili nedopustivo aljkavo. - Nekoliko puta smo od Instituta za neonatologiju zahtevali da nam dostave dokumentaciju za oba deteta, za živo i za umrlo. 13. jula prošle godine dobijemo papire za umrlu bebu, zavedenu kao Pantelić II. U navodnom, obdukcionom listu-nalazu, broj 158/83, piše da je obdukciju radio Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta, da je dete rođeno 8. avgusta, obdukcija vršena 15., i da je dete staro četiri dana. Kako tu računicu objasniti? Dakle, piše da je drugo dete umrlo. To je Đorđe koji sada ima 20 godina. Posebno čudi da na obdukcionom listu nema ni potpisa lekara, ni faksimila, ni pečata ustanove. Piše da je obdukovao dr M. Obrić i dr Vujanić. Ali, bez njihovih potpisa. Nema ni vremena kad je dete umrlo. Rada Pantelić je pokušala, ali nije uspela da dođe do navedenih lekara. Za jednog su joj rekli da je na Bežanijskoj kosi, za drugog da je u Engleskoj. Majka ukazuje na još jedan zbunjujući podatak. Kad je, kako kaže, posle upornog traženja, uspela da od Opštine Savski venac dobije Izvod iz knjige umrlih (br. 4126), u kojem piše da je dete umrlo 13. avgusta 1983. godine i dalje, da je smrt deteta prijavljena 9. decembra 1985. godine. - Posle dve godine i četiri meseca neko se setio da prijavi smrt deteta - pojačana je sumnja majke. - Ili se samo čekalo da prođe neko vreme. Obijajući mnoga vrata, stigla sam i do Vidosava Jovanovića, direktora za pravne i opšte poslove na Neonatologiji. Dokumenta su neuredna. Recimo, moj suprug je Zoran, a ne Miodrag, kako su upisali, što i nije važno. Strašno je da smrt deteta nije prijavljena. Objasnio mi je da u svakom poslu ima neurednih ljudi i da je tada neko takav radio, pa nije prijavio smrt deteta. Kako da ne sumnjam, ako nema traga da je dete umrlo, ni da je sahranjeno, ni gde je sahranjeno. Od njega sam čula da se bebe umrle na Institutu vode kao lešni otpad i sahranjuju jednom godišnje, kad gradska vlada odvoji mesto. Tražila sam da mi pokažu jedno takvo mesto i, ako je moje dete umrlo, gde je sahranjeno. Valjda neki trag treba da ima. Rada Kovačević |